U apokaliptičnoj seriji „The Last of Us“, koja je toliko zaludela ceo svet, da je, iako nije bilo planirano, počelo snimanje druge sezone, čovečanstvo se bori protiv zarazne gljivice koja ljude pretvara u zombije.
Stravične scene napuštenog grada smenjuju se u ovoj seriji dok Džoel kojeg igra Pedro Paskal i Bela Remzi koja glumi tinejdžerku, pokušavaju da spasu svet.
Tvorci serije nisu morali da traže inspiraciju na drugim planetama jer, zapravo, takva gljivica već postoji i „kontroliše um“ svojih domaćina, ali srećom, ne napada čoveka.
Naučnici kažu da ovaj scenario nije realan, ipak, kako smo se nedavno uverili pandemije jesu.
Šta čovek može da uradi? Za početak da poštujemo i razumemo prirodu kao i svet oko nas i zakone po kojima funkcioniše. Upravo o tome govori interaktivna izložba „Biotehologija: Algoritmi prirode“ u Novom Sadu.
Izložba na spektakularan način putovanjem kroz vreme i prostor, od davne prošlosti do danas, kroz umetničke radove i istraživanja, pomaže da svako, bez obzira na predznanje ili uzrast razume kako je sve počelo, i kako može, možda, i da se završi, ako sve krene pogrešnim putem.
Iako je postojala ideja da se na izlazu sa ove izložbe postavi natpis: „Da li je ovo novi početak ili početak kraja“, ipak nije, ali je prilično jasno da je ova rečenica upravo lajt motiv cele izložbe.
„Glavni junak“ izložbe je bakterija, od koje je sve počelo, pa tako obilazak počinje u jednoj mračnoj komori i prikazom nastanka života na našoj planeti.
– Pre tri i po do četiri milijarde godina uslovi na Zemlji bili su potpuno drugačiji i verujemo da je život nastajao više puta, ali da se u ovom obliku kakav danas znamo, kada su nastali mikroorganizmi, desio samo jednom.
Mnogo vremena je prošlo od nastanka bakterija do nastanka čoveka. Prvi susret bakterija i čoveka desio se odavno, kada je počeo razvoj poljoprivrede.
– Ljudi su nekad koristili procese povezane s mikroorganizmima, a da nisu znali da su u pitanju mikroorganizmi. Ostavljali su, na primer, hleb da naraste, a da nisu bili svesni procesa. Tako je nastajao proces proizvodnje piva, sira, vina…
Komadić hleba star 14.000 godina jedan je od arheoloških nalaza koji pokazuje da su drevne civilizacije koristile procese fermentacije. Oni su tada neke od tih procesa pripisivali božanskim silama, mislili su da se te fermentacije dešavaju nekim čudom – navodi Vučićević.
Kako bi se što slikovitije približio ovaj period na izložbi se može videti i maketa hleba starog 14.000 godina.
Izložba tačno prati ceo vremenski tok koji nas je u nauci doveo tamo gde smo danas. Poseban deo je posvećen delu od 17. veka, kada se dešava jedna prava revolucija, čije posledice osećamo i danas.
– Dolazi do neke vrste prekretnice u medicini i industriji. Gotfrid Vilhelm Lajbnic razvija svoj binarni sistem jedinica i nula, na kojima i danas počivaju računarski sistemi, matematika i biologija idu ka napretku… – objašnjava Vučićević.
Izložba se završava eksponatima koji pokazuju kako izgledaju današnja istraživanja, a najmlađi posetioci mogu i da se igraju „rešavanjem zadataka“.
– Ova biotehnologija koju vidimo danas je u svrhu toga da se vratimo na pravi put. Ovde koristimo procese koje već postoje u prirodi, samo ih ubrazavamo u laboratoriji. Veliki problem predstavlja to što su ovde svi ovi eksponati nastali zbog problema koje je čovek proizveo – objašnjava v.d direktorka Centra za promociju nauke.
IZVOR: 24SEDAM I FOTO: YOUTUBE PRINTSCREEN