Skoro tri četvrtine punoletnih Amerikanaca veruje da se zbog medija povećava politička polarizacija u zemlji, a nešto manje od polovine ispitanika kaže da ima malo poverenja, ili da nema poverenja u njihovu sposobnost da izveštavaju pošteno i tačno, prema novom istraživanju koje su sproveli Asošijeted pres, NORC centar za istraživanje javnog mnjenja i neprofitna organizacija za ljudska prava Robert F. Kenedi.
Kada je reč o medijima i uticaju koji imaju na demokratiju i političku polarizaciju u Sjedinjenim Državama, Amerikanci su skloni da misle da mediji donose više štete nego koristi.
Anketa, objavljena uoči obeležavanja Svetskog dana slobode štampe, pokazuje da Amerikanci osećaju veliku zabrinutost u pogledu dezinformacija – i uloge u njihovom širenju koju imaju sami mediji, zajedno sa političarima i kompanijama za društvene medije – ali mnoge takođe brinu sve veće pretnje po bezbednost novinara.
“Vesti razdražuju ljude“, kaže 53-godišnja Barbara Džordan, iz Hačinsona u Kanzasu, koja glasa za Demokratsku stranku. Džordan dodaje da sada sama istražuje stvari na internetu umesto da veruje onome što vidi u vestima na televiziji. „Bolje vam je da odete na Gugl. Verujem internetu više nego što verujem televiziji.“
Zbog gubitka poverenja, mnogi Amerikanci osećaju potrebu da odbace tradicionalne, „mejnstrim“ medije, a često se okreću društvenim mrežama i nepouzdanim internet sajtovima, koji šire netačne tvrdnje i mogu da postanu zatvoreni, stranački prostor istomišljenika, što dovodi do dalje polarizacije.
Dok mala većina Amerikanaca i dalje ima određeni stepen poverenja u sposobnost medija da izveštavaju potpuno i tačno o aktuelnim događajima, samo 16% kaže da imaju veliko poverenje u tu sposobnost. 45% kaže da ima „malo poverenja ili uopšte nema poverenja“ u to.
Istraživanje je pokazalo i komplikovane stavove mnogih Amerikanaca u odnosu na medije.
Većina ispitanih kaže da su dubinske analize u medijima i istraživačko novinarstvo veoma korisni ili izuzetno korisni za njih, da bi bolje razumeli teme koje smatraju važnima, ali su skloniji da kažu da redovno pregledaju novinske naslove, nego da čitaju dublje analize i istraživačke tekstove. A dok je sveukupno poverenje u medije na niskom nivou, većina ispitanika kaže da mediji rade bar nešto dobro kad pokrivaju teme od značaja za njih.
Četvoro od 10 Amerikanaca kaže da štampa nanosi više štete nego koristi američkoj demokratiji, a samo dvoje od 10 veruje da se mediji trude da je zaštite. Još četvoro od 10 kaže da ni jedno ni drugo nije tačno.
Kablovske stanice koje su naklonjene jednoj ili drugoj velikoj američkoj partiji i platforme za društvene medije su doprinele problemu pošto su uslovile mnoge Amerikance da jedni druge vide kao neprijatelje, ističe Džo Salenja, republikanac sa Long Ajlenda u Njujorku.
“Mislim da to razara ovu zemlju“, izjavio je za AP 50-godišnji Salenja. „Od izbora 2016, mislim da se stanje još značajno pogoršalo.“
Republikanci gledaju na medije manje povoljno nego demokrate, a 61% republikanaca smatra da nanose štetu demokratiji, naspram 23% demokrata i 36% nezavisnih birača, koji ne naginju ni jednoj ni drugoj stranci.
Većina glasača obe stranke veruje da mediji dolivaju ulje na vatru političkih podela, ali su republikanci mnogo više nego demokrate skloni da kažu da je to često slučaj.
Više republikanaca, takođe, veruje da na medije snažno utiču američka vlada i politički stavovi samih novinara.
Zabrinutost zbog pretnje dezinformacija ujedinjuje Amerikance, glasače obe partije, a 9 od 10 odraslih Amerikanaca smatra da dezinformacije predstavljaju problem. Trećina odraslih Amerikanaca kaže da vidi priče sa netačnim tvrdnjama političara ili obmanjujućim naslovima svakog dana.
IZVOR: GLAS AMERIKE I FOTO: PRINTSCREEN