Pokrajinski sekreatarijat za socijalnu politiku pokrenuo je nadzor nad radom Centra za socijalni rad u Vršcu nakon tragedije u kojoj je Marko B. ubio svoju dvogodišnju ćerku, a zatim se obesio. U Osnovnom sudu u Vršcu za Euronews Srbija kažu da je Marko B. imao zabranu prilaska supruzi, da je protiv njega vođen krivični postupak zbog nasilja u porodici i da je pre nedelju dana prvostepeno osuđen na uslovnu kaznu zatvora i meru obaveznog psihijatrijskog lečenja. Ostaje nejasno šta se desilo nakon toga, kako je nasilniku dozvoljeno da ostane nasamo sa detetom?
U Centru za socijlani rad u Vršcu nisu odgovorili na pitanja Euronews Srbija, a u Osnovnom sudu u tom gradu su rekli da u vezi sa ubicom iz Vršca nije vođen postupak za razvod braka, niti postupak za dodelu starateljstva, kao i da niko tokom krivičnog postupka vođenog za nasilje u porodici nije ukazao da postoji opasnost za dete. Na pitanje čiji je to posao bio, odgovaraju:
„Tokom postupka nijednog trenutka nije postavljeno pitanje detetove bezbednosti prilikom boravka sa ocem. Niko nam na to nije ukazao. Inicijativu za to nam podnose – policija, Centar za socijalni rad, tužilaštvo i stranke lično. Onda mi odlučujemo da li je osnovano ili ne. Mi takve zahteve nismo imali“.
U Sudu su za Euronews Srbija govorili o detaljima postupka vođenog protiv ubice iz Vršca u okviru kog mu je izrečena i mera psihijatrijskog lečenja.
„Vođen je krivični postupak protiv Marka B. i izrečena mu je uslovna kazna zbog krivičnog dela nasilja u porodici u odnosu na suprugu. U presudi je izrečena i meru obaveznog psihijatrijskog lečenja sa slobode. Imao je zabranu prilaska supruzi“, kažu u Osnovnom sudu u Vršcu.
Pojašnjavaju da je optužni predlog podnet 29. avgusta 2022. godine, a prvostepena presuda doneta 27. septembra. 2022. godine. Da je sud za manje od mesec dana doneo prvostepenu presuda, koja još nije pravosnažna jer nije prošao rok za žalbu.
„Žena je pokrenula ceo postupak aprila meseca ove godine. Vođeno je nekoliko postupaka, ali sve u vezi istog događaja (nasilja u porodici). Najpre mu je izrečena mera zabrane prilaska supruzi i mera udaljenja iz stana, to je bulo 29. aprila. Onda mu je 27. maja izrečena mera zabrane prilaska, sastajanja i komuniciranja sa suprugom, a u prethodnom krivičnom postupku, ali opet u vezi istog događaja. Istovremeno supruga je podnela tužbu u parničkom postupku za određivanje mere zaštite od nasilja u porodici i tu je sud doneo presudu 3. juna gde je zabranio Marku B. da prilazi supruzi. On je imao u tri navrata zabranu prilaska. Na kraju je i osuđen za krivično delo nasilja u porodici, ali se nikada nije postovilo pitanje njegovog mogućeg nasilja prema detetu. To nije figuriralo“, kažu u sudu.
Vanja Macanović iz Autonomnog ženskog centra kaže da su poraženi činjenicom da se ovo desilo, nakon svih priča koliko mora da se vodi računa o bezbednosti dece kada se viđaju sa roditeljem koji je nasilnik.
„Ne možemo da verujemo da je došlo do ovakvog propusta, da je dete pušteno samo da bude sa ocem za koga imamo saznanja da je osuđen za nasilje u porodici i kome je određena mera obaveznog psihijatrijskog lečenja. Ne znam kako se procenjuje da je ovo dete bilo bezbedno sa ocem kada imate sve te informacije“, pita Macanović.
Nasilniku jeste izrečena mera zabrane prilaska supruzi, ali je celom postupku izostavljeno dete. Macanović upozorava da su to najčešći propusti u radu institucija, da se ne uzima u obzir činjenica da su deca žrtve nasilja samim tim što prisustvuju scenama porodičnog nasilja iako možda nisu direktno izložena nasilju.
„Tužilaštvo kada procesuira slučaj i podiže optužne predloge treba to da stavi kao otežavajuću okolnost da je dete prisustvovalo nasilju. Takođe, sudije kada izriču presudu. Koliko god da pričamo o zaštiti dece, nama deca ostaju nezaštićena. Kada pogledate broj hitnih mera koje se izriču na godišnjem nivou, samo 5 do 6 odsto je izrečeno radi zaštite maloletne dece i to samo u onim slučajevima kada su deca bila direktne žrtve nasilja“, pojašnjava Macanović.
IZVOR: EURONEWS I FOTO: PRINTSCREEN