Kada pomislite na produktivnost, šta vam pada na pamet? Verovatno predstavlja nekoga pod stresom, juri okolo i zakazuje svaki minut svakog dana. Pogrešno. Ta osoba može biti veoma zauzeta, ali verovatno nije na vrhuncu produktivnosti. I verovatno su na putu do sagorevanja, piše N1 BiH.
Prava produktivnost zahteva drugačiji pristup, kaže Laura Mae Martin, Google stručnjak za produktivnost koja je upravo objavila knjigu na ovu temu „Uptime: Praktični vodič za ličnu produktivnost i dobrobit“, prenosi N1 BiH. Morate biti mnogo pažljiviji o tome kako osmišljavate svoje dane: šta da radite, kada da radite, gde da radite i kako da to uradite dobro.
Fokusirajte se na prioritete
Ne možete postići sve što želite u ovom životu – jednostavno nema dovoljno vremena. Morate izabrati. To znači da se fokusirate na nekoliko prioriteta koji su vam najvažniji – recimo, tri od njih. „Imajte na umu ‘Budućnost mene’“, kaže Martin. „Koje stvari će vam biti drago što ste se fokusirali i na koje ste dali prioritet? Napravite listu obaveza koja to odražava. A onda naučite kako da kažete ne drugim stvarima.”
„Važne zadatke planirati u najboljem izdanju“
Svi vremenski blokovi nisu jednaki. Neki će biti produktivni, neki neće. Zavisi od toga kako ste strukturirani. Na primer, ako ste jutarnja osoba, možete postići visok nivo performansi ranije u toku dana, na primer u 9 ili 10 ujutru — a zatim primetiti pad produktivnosti u 16 ili 17 sati. Planirajte svoje najzahtevnije zadatke kada ste u najboljem izdanju, a manje zahtevne zadatke kada niste. Ako uradite suprotno, samo tražite nevolje.
„Ovo bi moglo biti najvažnije poglavlje u knjizi, jer je najveća zamka produktivnosti isto tretiranje svih blokova vremena“, kaže Martin. „Koji su vaši „sati snage“ kada možete da radite fokusirano, bez ometanja? Zaštitite to vreme za sebe.”
Gde to uraditi?
Ovo pitanje je došlo do izražaja u eri pandemije, kada su mnoga radna mesta prešla na rad na daljinu. Kada identifikujete svoje najproduktivnije sate u danu, gde je najbolje da uložite taj napor? Odgovor je opet veoma lični: u zavisnosti od vaše ličnosti i vašeg posla, vaše ‘sate napajanja’ je najbolje provesti tiho kod kuće ili u otvorenom kancelarijskom prostoru za saradnju. Da biste maksimalno iskoristili taj napor, kaže Martin, pomozite svom mozgu sa onim što se zove ‘zavisnost od stanja’: sklonost povezivanju određenih okruženja sa određenim zadacima.
„Iskoristite to u svoju korist“, kaže ona. „Možda uvek sedite za svojim stolom da biste obavili pozive i sastanke, a zatim u stolici preko puta sobe da proverite e-poštu. Na taj način dajete svom mozgu lak način da zna šta dalje da radi.“
„Praćenje e-pošte treba da bude kao pranje veša“
Evo zadatka koji svako treba da uradi: Praćenje e-pošte. Postoji način da se to uradi namerno i način da se to uradi nasumično, koji je potpuno neefikasan. „Razmišljajte o tome kao da perete veš“, kaže Martin, koja uspeva da održi Inbok Zero uprkos svom visokom poslu. „Ne biste otvorili svoju mašinu za sušenje veša 20 puta dnevno, presavili jednu košulju, odložili je, a zatim se vratili ceo dan da uradite istu stvar. Ali to je način na koji ljudi rukuju e-poštom.“
Umesto toga, odvojite određeno doba dana u koje sve te e-poruke možete staviti u različite kategorije, kao što su one koje treba pročitati, pregledati ili odgovoriti. Ista stvar sa vašim pametnim telefonom: očigledno je koristan alat, ali nemojte se plašiti da sebi postavite ograničenja kao što je zaključavanje aplikacija nakon određenog vremena ili stavljanje telefona u drugu prostoriju noću (kao što Martin čini).
„Neka to radi za vas, umesto protiv vas“, kaže Martin, prenosi N1 BiH.
IZVOR: N1 I FOTO: PIXABAY