Uskoro bi doseljavanje u Nemačku i zapošljavanje u toj zemlji moglo da bude još jednostavnije. Potrebni su joj milioni radnika koji bi mogli da se pronađu u Srbiji i komšiluku. To diktira demografiju i Nemačke i Balkana.
Da dođe svako ko može da radi! Tako se ukratko može opisati apel Kristijana Dira, šefa poslaničke grupe liberala u nemačkom parlamentu.
„Nakon faze gastarbajtera šezdesetih i sedamdesetih, tržište rada se zatvaralo“, rekao je Dir listu Velt. „Mora da bude obratno. Danas deviza mora da glasi: svako ko može da živi od svojih ruku, mora odmah imati dozvolu za rad.“
Bio bi to uobičajeni istup jednog ekonomskog liberala, da nije dve stvari – liberali su sada na vlasti, zajedno sa socijaldemokratama i zelenima. Još važnije – izjavi Kristijana Dira prethodili su dramatični apeli iz niza branši koje naprosto ne mogu da nađu dovoljno radne snage u Nemačkoj.
Slike haosa i gužvi na nemačkim aerodromima, i na hiljade otkazanih letova na početku sezone letovanja, naterale su Vladu da interveniše i obeća ekspresno izdavanje radnih dozvola. Jer, tokom pandemije su aerodromi i avio-kompanije otpuštali ljude, a danas im nedostaje preko sedam hiljada zaposlenih.
Oči se upiru u Tursku i Zapadni Balkan, odakle bi trebalo da se regrutuje ispomoć na period od najviše tri meseca. „Pobrinućemo se za to da ne bude dampinga plata i da zaposleni budu dobro smešteni“, rekla je ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer.
Još nije utihnuo vapaj iz avio-saobraćaja, a javili su se ugostitelji, eksplicitno pozivajući vlasti da im olakša dovođenje ljudi sa Zapadnog Balkana.
Relativno novi nemački zakon o doseljavanju omogućava rad svima koji nađu poslodavca – pod uslovom da su za nešto stručni. Mogu da budu računovođe ili šoferi, važno je da imaju neki papir.
Izuzetak je takozvano „zapadnobalkansko pravilo“, doneto u jeku izbegličke krize kada su se migrantima iz Sirije i daljeg istoka masovno pridruživali potražioci azila iz Srbije, Makedonije ili sa KiM.
Tada je utanačeno da godišnje 25.000 ljudi iz zemalja Zapadnog Balkana može dobiti radne dozvole u Nemačkoj, čak i kad su u pitanju nekvalifikovani radnici.
Ali, sada udruženje ugostitelja „Dehoga“ traži više. „U zemljama Zapadnog Balkana ima dosta radne snage koja bi radila u hotelima i restoranima u Nemačkoj“, tvrdi šef udruženja Gido Celik.
Slično kao i aerodromi, ni ugostitelji u jednom periodu pandemije i lokdauna gotovo da nisu imali posla. A sada nemaju ljudstva. Celik kaže da oko 60 odsto hotela i restorana traži konobare, kuvare, sobarice.
Zato traži da Vlada još produži „zapadnobalkansko pravilo“ koje ističe krajem 2023. godine, te da ubrza izdavanje viza i radnih dozvola. Celik kaže da plate u gastronomiji rastu dvocifrenim procentom – doduše ni inflacija poslednjih meseci nije daleko od toga.
IZVOR: RTS I FOTO: PRINTSCREEN