Hodanje predstavlja mnogima omiljenu fizičku aktivnost. Ne iziskuje prekomerno trošenje energije, a ima opuštajući učinak na celo telo. Mnogima je nakon dugog dana u kancelariji šetnja u poslepodnevnim ili večernjim satima rutina, posebno tokom toplih meseci kada ljudi mogu uživati šetajući napolju.
Međutim, osim što može biti dobro za opuštanje, hodanje je vrlo dobro i korisno za celokupno zdravlje. Fitnes trener Marija Ivić objašnjava za Index zašto bi češće trebalo da se krećemo, a najbolje svaki dan.
“Hodanje je jedna od najboljih kardio aktivnosti koje pojedinac može pokloniti svome telu. Iako ljudi često misle da je to trčanje, to zapravo nije tačno. Trčanje nije za svakoga, dok većina ljudi može da hoda i do duboke starosti”, objašnjava Ivić.
Koje su prednosti redovnog hodanja?
Iako mnogi u šetnje odlaze iz navike ili kako bi prošetali ljubimce, zapravo nisu ni svesni da time poboljšavaju svoje zdravlje, a evo nekih od prednosti:
– smanjenje stresa
– povećavanje dugovečnosti
– poboljšanje ravnoteže i koordinacije
– poboljšanje nivoa šećera u krvi i krvnog pritiska
– sagorevanje kalorija
Osim ovih, Ivić je kao jednu od najvećih prednosti hodanja izdvojila da je to “jednostavna, povoljna te svima pristupačna aktivnost”.
Prema njoj, hodanje je preporučljiva aktivnost za sve jer predstavlja “malo opterećenje za zglobove, za razliku od trčanja”.
Upravo je iz tog razloga, objašnjava nadalje ona, hodanje odlična kardio aktivnost “za ljude koji zbog debljine ili drugih zdravstvenih stanja moraju da vode računa o opterećenju na zglobove”.
Kada su u pitanju nedostaci redovnog hodanja, ona kaže da ih zapravo ima jako malo.
“Zaista je jako malo negativnih strana hodanja, ali najviše bih istaka dugo hodanje u neadekvatnoj obući zbog kojeg će, ma koliko god tempo bio umeren, patiti zglobovi, kičma i mišići koji učestvuju u pokretu”, pojašnjava Ivić.
10 hiljada koraka dnevno često nije ostvarivo na svakodnevnoj bazi
Kada je u pitanju dnevna količina hodanja, često smo čuli da bismo za najbolje rezultate i zdravlje dnevno trebali napraviti 10 hiljada koraka. Iako je to brojka koja je odlična, ona objašnjava da ne moramo previše obraćati pažnju na tačan broj dnevnih koraka.
“Iako je 10 hiljada koraka zaista odlična brojka i poželjna količina kretanja, volela bih da naglasim da određene informacije možda nisu sasvim tačne ili ostvarive na svakodnevnoj bazi. Što više dnevnog kretanja je poželjno, ali nije dobro postati zavistan od određenog broja koraka”, tvrdi ona.
Najbolji dnevni broj koraka kojim pozitivno utičemo na zdravlje je, prema njoj, između sedam i deset hiljada.
Može li se hodanje smatrati vežbanjem?
Hodanje se često smatra rekreativnom aktivnošću, ali može predstavljati i određenu vrstu vežbanja.
“Ako na hodanje gledamo i koristimo ga kao trening, treba da povećavamo broj koraka kao i intenzitet samog hoda. Osoba koja praktikuje ovaj tip treninga bi svakako trebalo da vodi računa o danima odmora kako bi se adekvatno odmorila i regenerisala kosti, mišiće, tetive i ligamente”, kaže Ivić.
Dodaje da, osim što pojedinac tako odmara određene delove tela, takođe “skuplja energiju za nove treninge te može progresivno da napreduje”. Situacija je drugačija ako je reč o običnoj, laganoj šetnji. Ivić ističe da takve šetnje nisu toliko intenzivne kao one u koje pojedinci odlaze kako bi vežbali, stoga zbog njih nije potrebno ciljano uzimati dan odmora.
IZVOR: OBJEKTIV, FOTO: UNSPLASH



















































































