Udruženje Zaštitnik preduzetnika i privrednika Srbije postavilo je pitanje nadležnima zašto se zatvaraju male radnje, u kojima nema gužvi, a supermarketi koji pod izgovorom prehrane prodaju i drugu robu rade nesmetano, zbog čega se u veletrgovinama i stvaraju gužve.
Povodom mera ograničenja koje su u više navrata bile na snazi, to udruženje u saopštenju tvrdi da su mere diskriminatorske i na štetu domaćih privrednika, za razliku od povlašćenih velegtrgovina koje su u glavnom u vlasništvu stranog kapitala i kojima je na taj način omogućen ekstrprofit.
Kako je navedeno, na primer u Sloveniji i Francuskoj supermarketi i veletrgovine umeju da odvoje neprehrambeni deo i izuzmu ga od prodaje za vreme dok su drugi zatvoreni.
Zaštitnik preduzetnika i privrednika Srbije očekuje od Kriznog štaba da razmotri to pitanje.
Takođe, to udruženje postavlja pitanje zašto inspekcije dozvoljavaju šaltersku prodaju Mekdonaldsu dok su drugi zatvoreni, zašto srazmerno merama ograničenja nisu umanjeni nameti onima na koje se mere ograničenja odnose.
Opada broj zaposlenih na neodređeno
Gotovo svaki treći radnik u Srbiji je angažovan na poslovima koji su kratkoročni, nesigurni i ne garantuju dostojanstvene uslove rada, u smislu pristupa radnim, socijalnim i ekonomskim pravima.
Istraživači skreću pažnju i na to da se rast zaposlenosti, odnosno smanjenje nezaposlenosti koje statistike beleže, gotovo u potpunosti može pripisati snažnom trendu prelaska sa ugovora na neodređeno na ugovore sa određenim trajanjem.
Tako, recimo, dok se 2010. godine 11,4 odsto zaposlenih radilo na određeno, sezonski i privremeno, njihov udeo do 2019. popeo se na 22,5 odsto. Najčešći oblici nesigurnog rada su onaj najmanje nestandardni, to jest rad po ugovoru na određeno, kao i rad na „crno”.
IZVOR: POLITIKA I FOTO: POLITIKA