U Beogradu je najavljena premijera filma „Ruski konzul“, sa Žarkom Lauševićem u glavnoj ulozi.
Nakon novinarske projekcije, prisutunima su se obratili reditelj Miroslav Lekić, autor romana „Ruski konzul“ Vuk Drašković, te glumačka ekipa Nebojša Dugalić, Paulina Manov, Svetozar Cvetković, Visar Vishka i Danica Radulović.
Prvo je govorio režiser Lekić, koji je objasnio zašto se odlučio da baš knjigu „Ruski konzul“ pretoči u film.
„Odmah po završetku filma „Nož“ posla je ideja da se realizuje „Ruski konzul“… To je deo jedne triologije koja se meni jako sviđa i ono što je za mene bilo specifično kao i u „Nožu“, to je bavljenje literaturom koja ima izrazitu refleksiju na stvarnost u kojoj živimo. S druge strane, svi ti romani, i „Nož“, i „Ruski konzul“ su pisani davnih osamdesetih godina, ali su veoma aktuelni i dan danas. U tim romanima je anticipirano neko vreme koje će doći. Ono nije ostalo zarobljeno u vremenu kada je pisano, već ima neke svoje refleksije i na trenutak u kojem živimo. Jedan od razloga jako bitnih je upravo to što je „Konzul“ roman koji se bavi periodom između 1973-1983. događajima na Kosovu, ali istovremeno ima tu veoma jako refleksiju na neko savremeno vreme. Nismo pokušavali da se ovim filmom bavimo nekim potencijalnim rešenjima, nego jednostavno hteli smo da sugerišemo način na koji možda jedino moguće izaći iz problema koji je trenutno veoma aktuelan „, rekao je Miroslav Lekić.
Autor romana „Ruski konzul“ Vuk Drašković izneo je svoje impresije o filmu.
„Veoma sam zadovoljan. Glumci su igrali maestralno, a Žarko Laušević je odigrao nezaboravno rolu, poslednju u svom životu, rolu konzula carske Rusije Ivana Stjepanoviča Jastrebova. I film i roman „Ruski konzul“ vraćaju nas i dočaravaju nam sedamdesete i osamdesete godine prošloga veka kada je došlo do erupcije kosovskog vulkana, čija će se lava ubrzo razliti po celoj onoj velikoj državi koja se zvala Jugoslavija. Toga vremena zla devedesetih nema ni na filmu. nema ni u romanu, ali se i u filmu i u romanu ubedljivo čuje toplo nadolazeće tragedije i nesreće svih, i na Kosovu i u Srbiji i u celoj Jugoslaviji. Ja razmišljam da li smem da se upustim u avanturu pisanja nastavka „Ruskog konzula“. Kako to da izvedem? Morao bih da oživim, da vaskrsnem Ljuba Božovića… I kada bi oživeo, gde bi otvorio konzulat? Srpske ulice u Đakovici više nema, niti ima njegove kuće koji je proglasio za konzulat carske Rusije“, rekao je Vuk Drašković.
IZVOR: TELEGRAF I FOTO: PRINTSCREEN