Tečnost zlatno-žute boje na koju se naslanja debeo sloj pene, gorkog ukusa ali osvežavajuća, u čuvenoj „zidarskoj” flaši od pola litre, limenci ili znojavoj krigli, mnogima je prvi izbor kada je reč o alkoholnim napicima. Izlazak u grad sa društvom, gledanje utakmica ili bilo koji drugi vid okupljanja u Srbiji i širom sveta, gotovo je nemoguće zamisliti bez piva – svetlog, tamnog, zanatskog, pšeničnog, a uskoro verovatno i onog sa cinkom. Studenti četvrte godine Hemijskog fakulteta u Beogradu, u saradnji sa asistentima i profesorom, proizveli su pivo sa cinkom sa, kako navode, „imunostimulišućim dejstvom i efektom protiv starenja”.
„Probao sam pivo koje su napravili studenti i moram da priznam da su ga odlično ,skuvali’”, navodi Vladimir Beškoski, profesor Hemijskog fakulteta u Beogradu.
Laboratorijske vežbe na kojima su studenti napravili ovaj napitak bile su deo profesorovog izbornog predmeta Biotehnološka i industrijska biohemija, kojima su rukovodile asistentkinje Kristina Joksimović i Marija Lješević.
Do saradnje profesora, asistenata i ostalih naučnika koji su uključeni u projekat sa studentima došlo je jer se, navodi Beškoski, na Hemijskom fakultetu trude da im „omoguće dobro znanje” iz raznih oblasti ove nauke, te da ga „primene u praksi”.
„U okviru realizacije projekta prethodno su optimizovani svi delovi proizvodnog procesa, a potom su koleginice i kolege na vežbama testirali dobijanje piva na nešto većoj skali od eksperimentalne”, dodaje.
Tako je tokom poslednjih meseci razvijano pivo koje se po mirisu, ukusu i mnogim drugim svojstvima ne razlikuje od standardnih zanatskih (kraft) piva, osim u „jednom važnom mikroelementu” – cinku.
Za ovaj mineral su se opredelili jer pored mnogih drugih hranljivih sastojaka i vitamina, njega nema u značajnijim količinama u pivu, ističe profesor. Dodaje da je time takođe „poboljšan proizvod koji je u ljudskoj upotrebi hiljadama godina”.
Još jedan od razloga zašto je cink postao prvi izbor bila je pandemija korona virusa i potreba da se „ljudsko zdravlje očuva” i „smanji pritisak na zdravstveni sistem”.
Profesor Beškoski kaže da je najizazovniji deo bio kako dobiti „,organski vezan cink” u najpovoljnijoj, optimalnoj količini, a zatim i pivo u kome sadržaj ovog minerala neće prevazilaziti preporučeni dnevni unos.
Naposletku su u tome uspeli – prvo su dobili cink koji je organski vezan, a zatim i kvasac koji su koristili za dobijanje piva. Zahvaljujući organski vezanom cinku, pivo sa Hemijskog fakulteta ima „imunostimulišuće dejstvo”, kao i „biousvojivost”, što znači da ljudsko telo može da ga usvoji za razliku od „neorganskih oblika”.
„Zvuči mi kao vrlo zanimljiva ideja, nešto o čemu bih hteo da saznam više i što bih definitivno probao”, kaže 31-godišnji master filolog za BBC na srpskom.
Okusio je slast velikog broja netipičnih vrsta piva kako u Srbiji, tako i u inostranstvu – od onih sa medom i mlekom, do vrsta sa malinama i čokoladom, ali nigde nije naišao na pivo sa cinkom.
„Očekujem ukus nalik gorkim pivima koji imaju izraženu notu hmelja.
„To bi bila prva pretpostavka – da gorčina dođe do izražaja u odnosu na druge komponente”, objašnjava Milosavljević i dodaje da neće čekati preporuku pošto se pivo pojavi na rafovima supermarketa ili u kafićima – tako nešto bi bila samo dodatna prednost.
„Volim da probam sve nove ukuse piva bez obzira šta podrazumevaju, pa ću tako i ovo.”
IZVOR: BBC I FOTO: PIXABAY