Više od 6.000 smrtnih slučajeva godišnje u Srbiji je od zagađenog vazduha, a trećina premine u Beogradu. Alarmantne podatke objavljuje beogradska kancelarija Svetske zdravstvene organizacije.
Rezultati istraživanja Globalnog saveza za zdravlje i zagađenja pokazuju da je Srbija prva u Evropi po broju preuranjenih smrti od posledica zagađenja.
Kao posledica zagađenja, umire se od bolesti srca i moždanog udara, a četvrtina ugroženih umrla je zbog karcinoma i posledica drugih bolesti pluća. Ne ubija samo dim iz fabrika, već i iz šporeta, upozoravaju stručnjaci.
Prevremeno godišnje umre 175 ljudi na sto hiljada stanovnika usled zagađenja kome je izloženo, navodi se u istraživanju, a prema podacima iste organizacije iz 2017. zbog zagađenja je umrlo 12.317 ljudi od kojih je za 9.902 smrtonosan bio zagađen vazduh.
Aleksandar Macura iz „RES Fondacije“ za Sputnjik objašnjava da ne ubija samo zagađeni vazduh koji udišemo napolju, već i onaj u našim skloništima od zagađenja, u kućama.
„Veoma često, kada se govori o broju prevremenih smrti zbog zagađenja, misli se samo na zagađenje spoljašnjeg vazduha, iako je broj prevremenih smrti koji se pripisuje zagađenju unutrašnjeg vazduha najčešće približno jednak broju umrlih usled zagađenja spoljašnjeg“, otkriva Macura.
Organizacija u kojoj radi godinama pokušava da skrene pažnju na ovaj problem, međutim, ova tema nikada nije bila aktuelna, a sada je skrajnuta usled aktuelne priče o novim velikim zagađivačima koji su došli u Srbiju.
Dugotrajna, ali i kratokotrajna opasnost od zagađenog vazduha dovodi do smanjene funkcije pluća, respiratornih infekcija i pogoršanja kod bolesnika koji imaju astmu. Izlaganje trudnica zagađenom vazduhu povezano je s malom porođajnom težinom beba, pa čak i prevremenim porođajem.
„Suspendovane čestice, male čestice koje prodiru u pluća i dalje u krvotok odgovorne su za najveći broj prevremenih smrti. U Srbiji imamo zagađenje sumpornim oksidima, azotnim oksidima, teškim metalima. Ništa od toga nije benigno, potrebno je smanjiti sve vrste zagađenja, ali čestično je odgovorno za najveći broj smrti“, objašnjava Macura.
Fondacija u kojoj on radi nema uslove za hemijske analize, ali su pokušali da sistematizuju nalaze koji su javno dostupni, što nije lak posao, jer se malo ko bavi ovakvim istraživanjima, a pre svega, pokušali su da ukažu na to kako da se bolje informišemo u borbi protiv zagađenja, to je prvi korak.
U Nišu, jednom od najzagađenijih gradova u Srbiji, mnogi su se zbog visoke cene isključili sa daljinskog grejanja, samo 30 odsto domaćinstava koristi usluge toplane. Uz saobraćaj, koji je takođe veliki izvor zagađenja, preporuka lekara da se često provetravaju prostorije, za Nišlije ne stoji.
Kao jednu od mera protiv zagađenja vazduha koju građani mogu da očekuju u narednih nekoliko meseci nadležni najavljuju subvenciju, platiće polovinu ukupnog iznosa za zamenu šporeta na drva i ugalj domaćinstvima koja žele da nabave kotlove na pelet i prirodni gas ili se ponovo priključe na daljinsko grejanje.
IZVOR: SPUTNJIK I FOTO: SPUTNJIK