Posao i obaveza Srbije je da oprosti, ali je i obaveza da nikada ne zaboravi i zato ćemo gajiti kulturu sećanja, nećemo se stideti žrtava, već ponositi onim što je Srbija činila da sačuva svoju slobodu, svoja ognjišta i zemlju, rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić povodom 22. godišnjice početka NATO agresije.
Vučić je, na pitanje novinara ruske agencije Tas, koliko dubok trag ostavlja NATO bombarodvanje u sudbini srpskog naroda i koliko godina treba da se on prevaziđe, rekao da Srbija obeležava još jednu godišnjicu od početka NATO agresije, uz konstataciju da, kako kaže, izgovara pravu reč – „agresija“ i da to ne naziva kampanjama, operacijama, intervencijom, kao neki pre.
Za njih kaže da su se plašili istine, da će zbog nje da ih kritikuju u pojedinim ambasadama, misleći pri tome da će ih čuvati na vlasti.
„Nas interesuje istina i za nas su životi male Sanje i drugih važniji od onoga što će reći iz zapadnih ambasada“, rekao je on.
Vučić je rekao da će Srbija nastaviti sa kulturom sećanja i najavio da će uvek obeležavati ovaj dan.
Vazdušni napadi NATO snaga na Srbiju, odnosno tadašnju SRJ, počeli su 24. marta 1999. godine. Za 78 dana poginulo je između 1.200 i 2.500 ljudi.
Poginuo je 1.031 pripadnik Vojske i srpske policije, a teže i lakše ranjeno oko 6.000 civila, među njima 2.700 dece. Ranjena su 5.173 vojnika i policajca, a desetak osoba se i dalje vode kao nestale. Ukupna materijalna šteta procenjena je na više desetina milijardi dolara. Ratni gubici NATO-a u ljudstvu i tehnici nikada nisu obelodanjeni.
Odluka o bombardovanju tadašnje SRJ doneta je, prvi put u istoriji, bez odobrenja Saveta bezbednosti UN, a naredbu je tadašnjem komandantu savezničkih snaga, američkom generalu Vesliju Klarku, izdao generalni sekretar NATO-a Havijer Solana.
Gotovo da nema grada u Srbiji koji se tokom 11 nedelja napada bar nekoliko puta nije našao na meti snaga NATO-a.
U bombardovanju je uništeno i oštećeno 25.000 stambenih objekata, onesposobljeno 470 kilometara puteva i 595 kilometara pruga. Oštećeno je 14 aerodroma, 19 bolnica, 20 domova zdravlja, 18 dečjih vrtića, 69 škola, 176 spomenika kulture i 44 mosta, dok je 38 razoreno.
Simbol stradanja u bombardovanju SRJ postala je mala Milica Rakić, koja je poginula 17. aprila tokom bombardovanja Batajnice.
Stradala je kada je geler od rasprskavajuće bombe uleteo u kupatilo i pogodio je dok je sedela na noši.
IZVOR: RTS I FOTO: TANJUG