Dan primirja u Prvom svetskom ratu kada su 1918. godine sile Antante potpisale primirje sa Nemačkom obeležava se 11. novembra. Kao zvaničan simbol, pored motiva odlikovanja Albanske spomenice s početka 20. veka, je i stilizovan ljubičasti cvet, Natalijina ramonda, koju nazivaju i biljkom feniksom.
Biljka Natalijina ramonda ili Ramonda nathaliae pripada tropskoj familiji, familiji gesneriace (Gesneriaceae), navodi dr Uroš Buzurović, kustos botaničar Prirodnjačkom muzeja u Beogradu, ali se postavlja pitanje kako to da ona raste na području na kome vlada kontinentalna klima.
„Odgovor leži u činjenici da je pre oko dvadesetak miliona godina na srpskim prostorima, ali i na prostorima skoro čitave Evrope, vladala suptropska klima i da je na ovom području rastao veliki broj predstavnika tropskih i suptropskih familija“, objašnjava botaničar.
Međutim, kako je klima postajala sve hladnija veliki broj biljaka je nestajao sa naših prostora, a sa ledenim dobom od pre dva i po miliona godina iščezli su gotovo svi predstavnici, osim predstavnici roda ramonda, kao i roda haberlea i ankea iz familije gesneriace, koje su uspele da se sačuvaju do današnjih dana, da prežive nepovoljne uslove i prežive baš u klisurama i kanjonima na Balkanskom poluostrvu, dodaje dr Buzurović.
Natalijinu ramondu je otkrio dr Sava Petrović, učenik Josifa Pančića, koji ju je 1879. godine pronašao u okolini Niša, u Jelaščinskoj klisuri na radovanjskom kamenu, gde raste i danas. Može se naći i u Sićevačkoj klisuri, na Suvoj planini i na obroncima Šar planine. Na Balkanu se može naći i u Makedoniji i u severnoj Grčkoj.
„Doktor Sava Petrović je bio dvorski lekar kralja Milana Obrenovića i u čast kraljice Natalije, cvet je nazvao Natalijina ramonda“, napominje Buzurović.
Natalijina ramonda nije jedini predstavanik ove familije u Srbiji, već postoji i srpska ramonda (Ramonda Serbica) koju je na početku svoje karijere otkrio i opisao Josif Pančić. Ramonda serbika je šire rasprostranjena po Srbiji u odnosu na Natalijinu ramondu, a može se naći i u Crnoj Gori, Albaniji, Bugarskoj i Grčkoj.
Natalijina ramonda se koristi kao likovno rešenje za amblem koji se nosi u sedmici pre Dana primirja u Prvom svetskom ratu 11. novembra i na sam dan praznika u Srbiji kao simbol srpske vojske koja je uspela da preživi, digne se iz pepela i oslobodi zemlju.
Ramonda nathaliae se nalazi na spisku retkih, ugroženih i endemičnih biljaka Evrope, a u Srbiji je zaštićena zakonom kao prirodna retkost.
IZVOR: RTS I FOTO: PRINTSCREEN