Najskuplje nekretnine, mereno cenom po metru kvadratnom, i dalje su u Beogradu i to u kompleksu „Beograd na vodi“ gde je postignuta cena od 10.400 evra po kvadratnom metru. Najviše plaćen pojedinačni stan, ukupne površine 383 m2, plaćen je 2.469.888 evra, u istom kompleksu, saopštio je Republički geodetski zavod (RGZ).
Prema izveštaju Republičkog geodetskog zavoda za 2022. godinu, tržište nepokretnosti u Republici Srbiji nastavlja sa rastom već četvrtu godinu zaredom i to mereno brojem ostvarenih transakcija prometa i ukupne vrednosti kupoprodaja, navodi se u saopštenju RGZ.
Za razliku od tržišta nepokretnosti u većem broju evropskih zemalja, gde je pod uticajem pre svega rasta kamatnih stopa došlo do znatnog usporavanja rasta ili čak pada – kako cena tako i obima transakcija, nivo cena nepokretnosti u Srbiji u protekloj godini beleži snažan rast. Broj ostvarenih transakcija na nivou cele zemlje je, takođe, i dalje u porastu, ali slabijem nego u prethodnim godinama.
Ukupna vrednost tržišta nepokretnosti u 2022. dostigla je 7,5 milijardi evra, što je 22 odsto više u poređenju sa 2021. Vrednost transakcija u pojedinim segmentima tržišta po vrstama nepokretnosti u 2022. godini u odnosu na 2021. povećao se za 26 odsto kada su u pitanju stanovi, 56 odsto garažni prostori, tržište poslovnih prostora poraslo je za 28 odsto, građevinskog zemljišta za 23 odsto, dok je vrednost prometovanih kuća zabeležila povećanje od 11 odsto, navodi RGZ.
Broj kupoprodaja u 2022, je sa ukupno 140.561 realizovanih transakcija, povećan za svega 1,8 odsto u odnosu na 2021. Prodaja stanova povećana je za 3 odsto, garažnih prostora za 23 odsto, poslovnih prostora za 2 odsto, dok je broj prodatih kuća ostao na istom nivou kao prethodne godine. Broj transakcija kupoprodaja poljoprivrednog zemljišta porastao je za 5 odsto, dok je kod prodaje građevinskog zemljišta zabeležen pad od 6 odsto godišnje.
Teritorijalno, najviše prodaja nepokretnosti ostvareno je u Vojvodini (35 odsto svih kupoprodaja), Šumadiji i Zapadnoj Srbiji (25 odsto svih kupoprodaja), Gradu Beogradu (24 odsto), dok su Južna i Istočna Srbija zabeležile najmanji broj transakcija (16 odsto).
Najveći međugodišnji rast broja kupoprodaja zabeležen je u regionu Južne i Istočne Srbije za 4,7 odsto, zatim u Gradu Beogradu za 4,4 odsto, Šumadije i Zapadne Srbije za 0,2 odsto, dok je u regionu Vojvodine nije bilo promene u odnosu na 2021. godinu.
Na području Prvog osnovnog suda u Beogradu zabeležen je najveći broj kupoprodajnih ugovora, a najveći broj ugovora, ukupno 2.465, zaključeno je u kancelariji Javni beležnik Srbislav Cvejić.
Upotreba kreditnih sredstava za finansiranje kupovine nepokretnosti u 2022. godini je smanjena za 2 odsto u odnosu na prethodni period. U 2022. godini 11 odsto svih nepokretnosti u Republici Srbiji kupljeno je uz učešće kredita, naspram 13 odsto u 2021. godini. Iz kreditnih sredstava najčešće su kupovani stanovi, 26 odsto svih kupoprodaja stanova u 2022. (5% manje nego u 2021), navodi RGZ.