Kada je u četvrtak nekoliko hiljada migranata nastavilo svoje kretanje na sever preko južnog Meksika, klepetanje točkova putničkih kofera po trotoaru pratilo je zvuke hodanja. Deca koja su još uvek spavala klatila su se dok se karavan kretao. Drugi, još pospani, sedeli su na ramenima roditelja.
Kolona sastavljena uglavnom od migranata iz Centralne Amerike, napustila je Tapačulu u blizini granice sa Gvatemalom u subotu i otprilike se udvostručila dok je prelazila 73 kilometra do Eskuintle.
Zagovornici prava migranata i humanitarni radnici koji putuju sa kolonom, procenjuju da bi moglo biti i 1.000 dece među procenjenih 4.000 ljudi koji se šetaju autoputevima pod veoma jakim suncem.
Scena podseća na veće migrantske kolone 2018. i 2019. godine koji su takođe bili puni porodica sa malom decom. Kolone i putujući karavani su ponudili jeftiniji, iako mnogo sporiji način migracije za porodice bez novca za plaćanje krijumčarima. Oni takođe nose prednost sigurnosti u brojkama i kretanju u grupi.
Laura Benitez iz humanitarne organizacije „Global Response Management“rekla je da deca čine 40% onih u koloni kojima su pružili lečenje.
„Većina ima plihove na nogama, ojedenost…“, rekla je Benitez. „Deca imaju male posekotine, ogrebotine i ujede buba. Osim toga dajemo lekove za glavobolje, bolove u mišićima, takođe i za groznicu i dajemo infuziju.
Irineo Muhika, iz „People without Borders“ grupe, procenio je da je u koloni bilo između 1.000 i 1.200 dece. „Meksička vlada pod hitno mora da krene da brine o ovoj deci.“, rekao je on.
Meksički Nacionalni institut za imigraciju je saopštio da će ponuditi humanitarne vize trudnicama u kolonama. U drugom saopštenju, agencija je rekla da će i deca koja putuju u grupi imati pravo na njih.
Hose Avila Lagos i njegova supruga Jolanda Melgares kupili su dvoja kolica u Tapačuli pre nego što su krenuli jer putuju sa svoje troje dece starosti 6, 9 i 15 godina.
„Deci bude vrućina i budu umorna od hodanja i morate ih nositi u ovome, rekla je Avila, pokazujući na kolica. „Morate potrošiti novac.“
Vozač kamiona je rekao da su napustili Honduras zbog siromaštva. Pandemija mu je otežala pronalazak posla.
Ingrid, žena iz Gvatemale koja je odbila da navede svoje prezime iz bezbednosnih razloga, rekla je da je putovala sa celom porodicom – četvoro odraslih, osmoro dece i petomesečnom bebom.
„Jednostavno ne možemo da izdržimo sa svom ovom decom. Mi smo iz Gvatemale, već dva meseca smo zaglavljeni u Tapačuli“, rekla je ona.
Frustracija već mesecima raste među hiljadama migranata koji čekaju u Tapačuli blizu granice sa Gvatemalom. Strategija Meksika je bila da zadrži migrante na jugu, daleko od granice sa SAD-om, i da im se dozvoljava da podnesu zahtev za azil u Meksiku.
Međutim, meksički sistem azila je preopterećen i spor proces i mnoge je naveo da odluče da ne vredi čekati.
„Potrebni su nam da nam daju slobodan prolaz; tražimo od predsednika da pokaže da ima dušu.“, rekla je Ingrid dok se porodica odmarala u hladu drveta.
Dok su manje grupe migranata koje su nedavno pokušale da izađu iz Tapačule vlasti razbile u roku od nekoliko dana, sadašnji karavan i kolone su veći. Vlasti su pokušale da kolonu spreče da napusti Tapačulu, ali nisu uspeli.
kolona je formirana naizgled kao oblik protesta, a organizatori su rekli da je cilj bio marš do Meksiko Sitija kako bi se izvršio pritisak na vladu da reši imigracionu krizu na jugu. Međutim, čini se da većina onih koji šetaju žele da dođu u Sjedinjene Države.
Luis Garsija Viljagran, iz Centra za ljudsko dostojanstvo, nevladine organizacije u Tapačuli koja je uključena u organizovanje marša, rekao je da je plan da se zahteva da svi dobiju stalni boravak kada stignu u Meksiko Siti.
„Mislim da čak i ja želim da idem u Sjedinjene Države zbog uslova u kojima se ova zemlja nalazi, tako da bi Džo Bajden mogao da me dočeka širom otvorenih ruku.“, rekao je Viljagran. „Očigledno je da svi žele da idu u Sjedinjene Države.“
IZVOR: NBCCHICAGO I FOTO: UNSPLASH