OSEĆAJ SRBIJE U “NOVOJ GRAČANICI”: BOŽIĆNA POSETA ČIKAGU
“U čikaškoj Novoj Gračanici sam se osećao kao da sam u Srbiji. Tamo je crkva veličanstvena. Tamo su Srbi okupljeni oko svoje vere, tradicije i svog jezika. S obzirom na to da žive daleko od svog ognjišta, njihova privrženost Srbiji je još izraženija.“ Ovako opisuje svoj boravak u Americi tokom proteklih božićnih praznika, direktor Uprave za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu, ali i osnivač francuske nevladine organizacije “Solidarnost za Kosovo”, Arno Gujon.
Reč je o srpskom pravoslavnom manastiru koji se nalazi u predgrađu Čikaga i koji je napravljen kao replika istoimenog manastira sa Kosova i Metohije.
„Sa ministrom spoljnih poslova Nikolom Selakovićem prisustvovao sam i Svetoj liturgiji u Sabornom hramu Hristovog vaskrsenja u Čikagu. To je bilo prvi put da srpski ministar poseti srpsku zajednicu u Americi, što je njima mnogo značilo. Porodicama u Čikagu nije potrebna materijalna pomoć, oni čak pomažu svoje bližnje u Srbiji, njima je potrebna moralna podrška i bilo im je drago da čuju, vide i osete da nisu zaboravljeni odnosno da vodimo brigu o onima koji žive van Srbije“, rekao je za naš portal Arno Gujon.
ZNAČAJ MANASTIRA SVETI SAVA U LIBERTIVILU: MESTO OKUPLJANJE SRPSKIH ISELJENIKA
Nakon božićne liturgije u Sabornom hramu u Čikagu, Gujon je sa ministrom Selakovićem, vladikom Longinom i konzulom Damjanom Jovićem otišao i do manastira Svetog Save u Libertivilu, mestu okupljanja srpskih iseljenika od početka 20. veka.
„U Savinom manastiru, kojem su ktitori brojni Srbi iz Amerike, među kojima je i Mihailo Pupin, bili su sahranjeni brojni znameniti Srbi poput Jovana Dučića i Kralja Petra II. Srbi su se kroz istoriju uvek okupljali i ujedinjavali oko svojih manastira i crkava. Tako je bilo i u Americi kada su došli prvi srpski iseljenici, tako je i dan danas“, ističe Gujon i dodaje da srpski narod koji živi u tim krajevima smatra manastir Sveti Sava u Libertivilu svojom najvećom svetinjom i jednim od najsvetijih mesta van Srbije, posle Hilandara.
PRVA ZVANIČNA POSETA AMERIČKOJ SRPSKOJ ZAJEDNICI
„Biti deo prve zvanične delegacije Republike Srbije koja je posle dugo vremena posetila srpsku zajednicu u Americi za mene predstavlja veliku čast. Raditi na obnavljanju starih veza između matice i rasejanja predstavlja veliku obavezu“, objašnjava srpski političar i dobrotvor francuskog porekla.
Gujon ističe da se upravo na takvim mestima uviđa značaj očuvanja srpskog jezika, identiteta i kulture. Zbog toga Uprava za saradnju s dijasporom i Srbija u regionu svake godine podržava razne projekte koji tome doprinose. Do sada je u dijaspori, od Kanarskih ostrva do Holandije, preko Portugalije, Španije pa sve do Moskve otvoreno više od 20 dopunskih škola na srpskom jeziku gde nastavu pohađaju učenici srpskog porekla. Od ove godine u Americi su pokrenute tri: u Čikagu, Milvokiju i Finiksu.
“Problemi Srba u regionu i dijaspori su različiti, ali je u dijaspori veliki izazov očuvanje jezika. Pogotovu za decu rođenu u inostranstvu i za pripadnike druge, treće, pa čak i četvrte generacije koji su se rodili tamo. Veoma je teško očuvati jezik, nije dovoljno kod kuće da se priča na sprskom jeziku. To je zabluda koju često imamo da je dovoljno da su otac i majka Srbi da bi deca znala srpski jezik. To je preduslov, ali nije dovoljno, potrebna je škola”, objašnjava Gujon.
BORBA ZA OČUVANJE SRPSKOG IDENTITETA: IZAZOVI I PROJEKTI
„Godišnje podržimo više od 300 projekata koji su fokusirani na očuvanje srpskog jezika, identiteta, tradicije i kulture. Samo u protekle tri godine podržali smo 106 kulturno umetničkih društava, jer je folklor više od igre. Čuvaju traidciju i kultirno nasleđe Srba. Podržavamo i razne organizacije koje se bave edukativnim radionicama koje recimo čuvaju ćirilicu u digitalnom svetu, promovišu srpske zanate i slično.“
Gujon dodaje da izvan Srbije živi od tri do pet miliona Srba, da se povećava trend njihovog povratka u zemlju iz koje potiču i da se najveći broj vratio u Srbiju za vreme kovida, oko 100.000.
DIJASPORA KAO SNAGA ZA RAZVOJ SRBIJE
Kada je reč o strukturi i veličini srpske dijaspore u Americi, procena je da u SAD-u živi i radi oko milion Srba odnosno ljudi sa srpskim poreklom, čiji se glas čuo na poslednjoj konferenciji “Molitva za mir, stabilnost i pravdu” održane u oktobru u Vašingtonu i koja je za cilj imala da se zvaničnicima u SAD predstavi situacija na Kosovu i da se srpska dijaspora u Americi ujedini.
“Na ovoj konferenciji je bilo dosta mladih ljudi koji su aktivni i u tamošnjim političkim strankama i svi oni su pokazali da im je Srbija na prvom mestu i da treba svi da se ujedine kako bi postigli rezultate.”, kaže Gujon.
Dodao je da je konferencija bila zatvorenog tipa i da su na nju bili pozvani uspešni ljudi u Americi, njih oko 120, na osnovu toga šta su postigli, da bi pomogli razvoju Srbije i KiM.
“Ovo je već drugo okupljanje srpske dijaspore u Americi za proteklih šest meseci”, istako je Gujon dodavši da je sledeći konkurs pri Upravi za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu, u februaru 2024. godine.
PIŠE: ANA VELJKOVIĆ I FOTO: https://www.facebook.com/arno.gujon