Pandemija virusa u 2020. godini nije naškodila zaradama, odnosno nije uticala na to da one budu niže. Štaviše, zarade u Srbiji su povećane za čitavih 9,4 odsto u odnosu na 2019. i iznosile su 60.073 dinara u proseku što je oko 511 evra.
Rast zarada zaposlenih u javnom sektoru bio je sasvim izvestan, jer je njima država povećala plate za 10,6 odsto. Međutim, rast plata bio je snažan i kod drugih zaposlenih, onih van javnog sektora i iznosio je 9,1 odsto. Rasle su plate i kod preduzetnika za 10,5 odsto.
Šta je razlog rastu zarada od bezmalo deset odsto kada je privreda, figurativno rečeno, posrtala pod teretom epidemije što je dovelo i do privrednog pada od jedan odsto?
Milojko Arsić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu kaže da je najveći deo rasta posledica prenetog nivoa iz 2019. godine.
„Plate na kraju 2019. bile su dosta veće od proseka u toj godini i ostale su na decembarskom nivou u prvih 11 meseci lane. U 2020, pogotovo u privatnom sektoru, nije bilo rasta plata do pred kraj godine. Da se radi o prenetom rastu plata najočiglednije je kad se uporede nominalne i realne zarade u prvih 11 meseci 2020. u odnosu na 2019. godinu. U decembru 2020. godine plate su skočile što je uticalo da se poveća ukupni prosek“, kaže Arsić.
Zarade u Srbiji u evrima su u proseku bile nepromenjene u prva tri kvartala 2020. godine, i iznosile su neznatno više od 500 evra. Usled velikog rasta zarada u dinarima u četvrtom kvartalu 2020. godine, zarade u evrima su dostigle 531 evro, dok su na nivou cele godine iznosile 511 evra.
Ovaj ekonomista podseća da su u privatnom sektoru i u 2018. i 2019. godini plate snažno rasle zbog nestašice radne snage.
„Plate sada jesu velike, ali stagniraju i verovatno će pratiti privrednu aktivnost i stanje na tržištu rada u privatnom sektoru. U ovoj godini takođe ima povećanja plata u javnom sektoru i one će verovatno ostati na tom nivou. Zarade su poslednjih godina rasle brže u odnosu na privrednu aktivnost. Naročito je to u javnom sektoru bilo problematično i ne bi smelo da se nastavi posle završetka krize“, kaže Arsić.
Realan rast prosečnih neto zarada u celoj 2020. u odnosu na prethodnu godinu je iznosio 7,7 odsto. U 2020. godini, u odnosu na 2019, zarade su realno porasle u svim delatnostima. Znatan deo ovog rasta predstavlja preneti rast, koji se ispoljava na taj način što su skoro sve delatnosti u 2020. godinu ušle sa zaradama koje su bila znatno veće od prosečnih zarada u 2019. godini.
U prva tri kvartala 2020. godine realne zarade blago su se menjale, da bi u četvrtom ostvarile visok rast. U mnogim delatnostima realne zarade su smanjene ili su stagnirale. Izuzetak su delatnosti informisanje i komunikacije i zdravstvena i socijalna zaštita koji su tokom 2020. godine ostvarivale konstantan rast realnih zarada.
U četvrtom kvartalu 2020. godine sve delatnosti beleže rast realnih zarada, što je verovatno posledica isplata zaostalih zarada, ali i bonusa i nagrada na kraju godine.
Prosečne neto zarade su u tom kvartalu najveće u javnim preduzećima – 71.989 dinara, potom u javnom sektoru – 69.556 dinara, pa u sektoru opšte države – 68.781 dinara, dok u privatnom sektoru iznose 59.299 dinara. U istom kvartalu zarade u javnom sektoru su 17,5 odsto veće nego u privatnom sektoru.
Prosečne neto zarade su u četvrtom kvartalu iznosile 504 evra u privatnom sektoru i 592 evra u javnom sektoru. Usled značajnog povećanja zarada zdravstvenim radnicima krajem 2019. godine i tokom trajanja pandemije, prosečne zarade u zdravstvenoj i socijalnoj zaštitu približile su se prosečnim zaradama u javnim preduzećima. U četvrtom kvartalu 2020. godine prosečne neto zarade u zdravstvu iznosile su 70.571 dinar.
U periodu 2009–2017. realne zarade su stagnirale, da bi u poslednje tri godine kumulativno porasle za 22 odsto u odnosu na 2009. godinu.
IZVOR: POLITIKA I FOTO: POLITIKA