Davno skrivena i zaboravljena, jedinstvena freska cara Dušana sa porodicom otkrivena je nedavno u manastiru Svetog Jovana Prodroma na Manikejskoj gori, kod Sera u Grčkoj. Tu informaciju prilikom posete manastiru saznao je pravoslavni publicista Dimitrije Marković, koji je zatim i pokrenuo istraživanje šta se sve događalo sa freskom na kojoj su ovekovečeni srpski car Dušan, carica Jelena i kralj Uroš.
Posle razgovora sa monahinjama, Marković je fotografisao dragoceno delo, a „Politika” je prvi medij kojem je ustupio za objavu fotografiju freske. U literaturi koju je pronašao otkrio je da je freska carske porodice izgrebana i prekrečena posle davne posete Branislava Nušića pomenutom manastiru, a otkrivena je ponovo tek nakon restauracije svetinje koja je u decembru 2010. godine stradala u požaru.
Marković ističe da nema tačnih podataka kada je freska ponovo otkrivena. Ali da ju je on ugledao prilikom posete manastiru 2019. kada je i započeo svoje istraživanje, koje je celokupno prethodnih dana objavio na lokalnom kosmetskom sajtu „riznica.net”. Takođe, tvrdi da freska nije bila otkrivena krajem oktobra 2011. godine, što znači da je svetlost dana ponovo ugledala u rasponu od kraja te, pa do leta 2019. godine.
– U Seru je 21. oktobra 2011. održan naučni skup pod nazivom „Srpski samodržac Stefan Dušan i grad Ser”, na kome je govorio dr Srđan Pirivatrić, saradnik Vizantološkog instituta Srpske akademije nauka i umetnosti. Na plakatu kojim se najavljuje ovaj događaj prikazan je portret cara Dušana iz Crkve Svetog Đorđa Pološkog, pri manastiru u Makedoniji. Razlog je što freska tada još nije bila otkrivena, što mi je potvrdio i dr Pirivatrić, kome se ovom prilikom i zahvaljujem na informaciji. Zanimljivo je da u knjizi koju prodaju u manastiru na Manikejskoj gori, koja govori o njegovoj istoriji nema freske srpske carske porodice, već je prikazana ona koja ju je prekrivala. Greške nema, obe se nalaze na istom mestu, iznad groba patrijarha Genadija Sholarija, koji je bio prvi patrijarh proglašen posle turskog osvajanja Carigrada 1453. godine. Razlog što srpske carske porodice nema u pomenutoj knjizi je verovatno isti onaj zbog koga je i prekrečena freska, a to je zaštita grčkih nacionalnih i crkvenih interesa – smatra Marković i upućuje poziv ovdašnjim naučnicima da više pišu o pomenutom manastiru i srpskim vezama sa njim.
Marković napominje da ono zbog čega je manastir Svetog Jovana Prodroma na Manikejskoj gori još važan za Srbe je to što su njegovi zaštitnici i darodavci bili naš kralj Milutin i kraljica Simonida, koja je u toj svetinji prvi put obukla monašku rizu. A u njemu je, sa svoje dve ćerke, sahranjena i Jelena Mrnjavčević, sestra despota Jovana Uglješe i žena Nikole Radonje, koji je brat Vuka Brankovića i koji se nakon njihove smrti i zamonašio.
Poslednji podatak Marković je pronašao među navodima Nikole Bakircisa, istoričara umetnosti i vanrednog profesora na Kiparskom institutu u Nikoziji, koji kaže: – Iznad eksonarteksa nalazi se mala zasvođena kapela Svetog Nikole, ukrašena freskama iz 14. veka. Arkosolijum sa pogrebnim natpisom, koji se nalazi u jugozapadnom uglu kapele, sadrži ostatke Jelene i njenih ćerki, sestre i sestričina Jovana Uglješe.
IZVOR: POLITIKA I FOTO: PRINTSCREEN