Savez Vinara Srbije drugi put je organizovao ocenjivanje domaćih vina. U konkurenciji je bilo više od 500 različitih vina iz preko 150 vinarija. Zaključak je da srpsko vinarstvo uspešno napreduje.
Zahvaljujući predanom radu, pravilnom pristupu tehnologiji proizvodnje i odležavanju vina, ocenama sudija zlatnu medalju dobilo je preko 60 uzoraka, dok je srebrnu medalju ponelo preko 130 vina.
Zaključak ovogodišnjeg nacionalnog ocenjivanja vina je da srpsko vinarstvo uspešno napreduje i može da stane rame uz rame sa vinima iz poznatih vinskih zemalja.
Glavnu ulogu u ocenjivanju vina ima somelije, jer budućnost nekog vina zavisi od njegove ocene i mišljenja.
Obrazovanje i profesionalizam u sponi sa istančanim ukusom i razvijenim čulima glavne su karakteristike degustatora.
Somelije Igor Luković objašnjava da pre svega posmatraju boju, jer vino mora da bude čisto, bistro da boja ne bude tamna, oksidisana.
„Takođe miris mora da bude čist, jasan, sortan da ne bude opterećen nekim tehnološkim greškama poput redukcije, oksidacije ili sličnim stvarima. Takođe, najvažnije u ukusu, mora da bude harmonično, zaokruženo, postojano i onda ga ocenjujemo kao visoko kvalitetno vino“, kaže Luković.
Predsednik Saveza vinara Marko Malićanin ističe da na taj način oni upute proizvođače vina u to da li negde greše i da li su vina u skladu sa svetskim trendovima i daju savet za budući razvoj.
Kvalitet domaćih vina u poslednjih deset godina umnogome je podignut. Stigle su nagrade i na međunarodnim takmičenjima.
Sada se kao veći problem postavlja kvantitet za srpsko vinarstvo. Zato je Vlada usvojila strategiju razvoja vinarstva kako bi povećala površinu zasada i proizvodnju vina.
Branislav Nedimović, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede kaže da će tokom godine imati nov poziv, ne samo za vinarstvo već i u sektoru rakija. „Dajemo sredstva da bismo što pre dostigli kapacitete koje Srbija zaslužuje. Mogu da kažem da je 51 vinarija dobila novac u 2020. godini u vrednosti preko šest miliona evra“, rekao je Nedimović.
Direktor Saveza vinara Stevan Rajta smatra da što više sade i sve što više proizvode i nađu plasman za to biće svakako bolje. „Mi treba svake godine da sadimo između 750 i 1.000 hektara, to je veoma ambiciozno“, smatra Rajta.
Ambiciju srpski vinari imaju, ali i veći deo opštih uslova za pozicioniranje na vinskoj mapi sveta – kvalitet, količina i tradicija.
IZVOR: RTS I FOTO: PIXABAY