Iako nisu dovoljno vidljive, Srbija je jedan od lidera po broju žena u nauci. Prema poslednjim podacima, skoro svaki drugi istraživač je žena, što Srbiju stavlja na četvrto mesto u Evropi. Srpske naučnice našeg doba, u odnosu na pionirske poduhvate svojih prethodnica, imaju daleko veću podršku i mogućnosti.
Bez obzira na to, situacija ni danas nije blistava. Upravo je to razlog za neophodno promovisanje njihovog rada i približavanje ove teme najširoj publici.
Predstavljamo naučnice koje su trudom i zalaganjem stvorile sebi mogućnost uspešne karijere u svetu, kao i one koje su odlučile da svoja naučna istraživanja sprovode u zemlji Srbiji.
Gordana Vunjak Novaković
Prema najrelevantnijoj svetskoj bazi Google Scholar, u kojoj se svi naučnici sveta rangiraju prema značajnim naučnim kriterijumima, najveću vrednost indeksa naučne kompetentnosti među svim srpskim naučnicima ima profesorka Gordana Vunjak Novaković.
Ona je i jedina Srpkinja na listi 100 najcitiranijih autora u istoriji u svim disciplinama. Redovna je profesorka Univerziteta Kolumbija i gostujuća profesorka Tehnološko-metalurškog fakulteta u Beogradu, takođe je i inostrana članica SANU, i jedna je od vodećih svetskih istraživačica u oblasti biomedicinskog inženjerstva.
Milica Radišić
Među mladim naučnicama značajna je Milica Radišić, koja je radila sa profesorkom Vunjak Novaković. Milica je po izboru MIT Technology Review 2008. godine, kada je imala samo 32 godine, izabrana među 35 najboljih i najperspektivnijih mladih naučnika u svetu, gde su i osnivači Gugla i Fejsbuka, te tako postala prva osoba iz Srbije koja je dobila tu nagradu. Milica radi na projektu zamene oštećenog srčanog tkiva i zaceljenja veštačkim na Institutu za bioinženjering u Torontu.
Sanda Ljubičić
Sanda Ljubičić, biohemičarka i postdoktorantkinja Harvarda, na pragu je otkrića leka za dijabetes uz pomoć, bilozima dobro poznatih, ostrvaca. Naime, ostrvca regulišu nivo šećera u krvi. Sanda radi na Fakultetu Medicine u Ženevi gde provodi i po petnaest sati u laboratoriji, ne bi li došla do najefikasnijeg načina da pomogne dijabetičarima.
Jasmina Vujić
Jasmina Vujić, prva je žena šefica odseka katedre za nuklearni inženjering. Diplomirala je na beogradskom Elektrotehničkom fakultetu, a magistrirala na Prirodno-matematičkom fakultetu. Nakon toga odlazi u SAD, gde stiče doktorsko zvanje. Redovna je profesorka Univerziteta Berkli i članica Udruženja dekana svih nuklearnih fakulteta u SAD.
Jelena Božilović
Doktorka nauka sa Univerziteta Gete, Jelena Božilović, srednju školu je završila u Leskovcu, farmaceutski smer, a diplomirala hemiju na Univerzitetu u Nišu. Jelena proučava viruse koji su uzročnici opakih bolesti, kao i genetiku u oblasti organske hemije i biohemije na Univerzitetu u Frankfurtu.
Nadežda Basara
Nadežda Basara, radi u Nemačkoj u Centru za hemoterapiju, onkologiju i presađivanje koštane srži i jedan je od najvećih svetskih stručnjaka u toj oblasti. Nadežda je trenutno direktorka interne klinike u nemačkom gradu Flenzburg, a pre toga je bila na čelu transplatacijskog centra na Univerzitetskoj klinici u Lajpcigu.
Zahvaljujući dr Basari ovaj centar je po rezultatima lečenja leukemije i po broju realizovanih transplatacija na prvom mestu u Evropi. Ona je pre više od dvadeset godina otišla iz Beograda u Nemačku, savladala jezik, uspela da napreduje i postane docentkinja, ali i prva žena iz Jugoistočne Evrope koja nije rođena, niti se školovala u Nemačkoj, a postala je profesorka medicine.
Jelena Kovačević
Kada je u avgustu 2018. godine postala dekanka prestižnog tehničkog njujorškog fakulteta (NYU’s Tandon School of Engineering), Jelena Kovačević upisala se u istoriju ovog fakulteta kao prva žena koja je došla na čelo ove institucije, osnovane još sredinom 19. veka. Jelena je svoje obrazovanje započela u Srbiji gde je završila Matematičku gimnaziju i nakon petogodišnjih studija na beogradskom ETF-u otišla u Ameriku na postdiplomske studije. Doktorsku disertaciju odbranila je na Univerzitetu Kolumbija gde dobija zvanje doktorke elektrotehničkih nauka. Oblast istraživanja kojom se Jelena bavi već 30 godina obuhvata obradu signala, biomedicinski inženjering i data science.
Ubavka Mitić
Sinonim za uspešne žene u biznisu je svakako Ubavka Mitić, danas Rebeka Mekdonald, koja je sa 22 godine stigla u Kanadu, a danas za nju radi hiljadu i trista ljudi. Biznis joj je vredan dve milijarde dolara. Njena kompanija „Just Energy“, električnom energijom i gasom snabdeva više od milion i po potrošača u SAD i Kanadi. Nekoliko puta je proglašena za poslovnu ženu Kanade. Rebeka Mekdonald važi za najbogatiju Srpkinju na svetu.
IZVOR: NOVA I FOTO: PRINTSCREEN