Smanjen prošlogodišnji rod šljive i u Srbiji i u drugim zemljama koje su poznate po proizvodnji ovog voća znato je uticao da domaće zalihe koje čini suva šljiva budu gotovo rasprodate.
Nacionalno voće lane je rodilo za trećinu manje od uobičajenog, pa je njegov najvažniji derivat, suva šljiva, podbacila za gotovo 40 odsto. Zato su njene cene sada dostigle rekord, bezmalo tri evra po kilogramu. Cena, međutim, više i nema toliku ulogu, jer suvu šljivu svi traže, a nje jednostavno skoro da nema…
Potvrda ovih stavova stiže iz Osečine, srpske „prestonice” suve šljive, područja na kojem se osuši otprilike polovina od ukupno 7.000 tona srpske godišnje produkcije ovog specijaliteta. Prema rečima Dobrivoja Jovanovića, vlasnika osečinske firme „Jovanović voće”, jednog od najvećih proizvođača i izvoznika suve šljive u Srbiji, za razliku od prethodnih godina kada su SAD, Čile i Argentina plasirali znatno veće količine, a Srbija se pored njih „gurala” na tržištu, sada su i srpske zalihe svedene na nekih desetak odsto, ali će i to vrlo brzo naći kupca.
Jovanović navodi da je suva šljiva sa košticom u otkupu plaćana 1,2 do 1,4 evra, da su u izvozu cene bile i više, ali da robe više nema. Suva šljiva bez koštice do kraja decembra koštala je do 200, a sada je skočila na 250 do 300 dinara. Najveći kupci su Turska, Rusija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Slovenija, zemlje Evropske unije…
– Cena više uopšte nije bitna, jer su zalihe pri kraju. Svi gledaju u novi rod i šta će nam doneti ovi vremenski uslovi. Hladnoća ne odgovara voću, ali nadamo se da će preživeti. Ništa još ne može da se predvidi do polovine maja, tada će biti prve procene – naglašava Dobrivoje Jovanović. I smatra da će i ove godine biti velika potražnja za suvom šljivom, jer je izvesno da je nema dovoljno na svetskom tržištu.
U sušarama valjevskog i osečinskog područja svake godine najviše se nađe „stenlej”, potom „požegača” i čačanske sorte.
Aprilski mrazevi nisu pričinili veliku štetu na zasadima šljiva u valjevskom kraju, pa ni u većem delu šljivarskog regiona Osečine, osim u predelima iznad 300 metara nadmorske visine, gde se oštećenja procenjuju na 20 do 30 odsto, smatra Srđan Stanojlović, stručni saradnik za voćarstvo i vinogradarstvo u Poljoprivrednoj savetodavnoj i stručnoj službi Valjevo.
– Prema trenutnom stanju na terenu, trebalo bi očekivati solidan rod šljive. Međutim, zbog hladnog vremena može biti problema sa cvetanjem i oplodnjom i zato je preporuka da se košnice i pčelinja društva nađu u blizini voćnjaka, jer se time povećava procenat kvalitetne oplodnje za 20 odsto – poručuje Stanojlović.
IZVOR: POLITIKA I FOTO: POLITIKA