Ministarstvo kulture Republike Srbije predalo je Unesku zahtev za upis šljivovice na reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečanstva.
Potpredsednica Vlade i ministarka kulture i informisanja Maja Gojković saopštila je ovo tokom obraćanja poslanicima srpskog parlamenta.
„Upravo smo predali kandidaturu i zahtev za upis. Kada ste pohvalili da je naše srpsko kolo uspelo da uđe na Unskovu listu zaštićene nematerijalne kulturne baštine, predali smo kandidaturu za šljivovicu i nadam se da ćemo sledeće godine uspeti da se upišemo, a onda idemo na kandidaturu naivnog slovačkog slikarstva. Radimo i na tom planu, tiho i mirno. Ja sam čovek koji voli da se pohvali ne potezima koje povlačim, nego rezultatima“, navela je Gojkovićeva.
Šljivovica bi trebalo da se upiše na listu kao element društvene prakse i znanja u vezi sa pripremom i uporebom tradicionalnog pića od šljive.
Šljivovica proizvedena u Srbiji je tek 2016. godine od Evropske unije dobila sertifikat o geografskom poreklu i od tada nosi zaštićeno ime „Srpska šljivovica“.
Na listi Uneskoa iz Srbije su već upisani krsna slava, kolo, pevanje uz gusle i, prošle godine, zlakuska lončarija.
Uz srpsku šljivovicu se smeje, plače, veseli, tuguje, jede i neretko započinje dan. Neizostavni gost svakog srpskog slavlja, pravljena u kazanima starih majstora, šljivovica je rakija sa kojom se u Srbiji nazdravlja.
Jako alkoholno piće specifičnog mirisa i ukusa, služi se u specijalnim malim čašama – čokanjčićima, a iz zemlje koja je poznata po proizvodnji najbolje šljivovice, ne smete otići a da ne probate bar jednu prepečenicu.
Šljivovica je rakija koja se dobija destilacijom fermentisane komine, kljuka ili soka šljive sa najmanje 25% vol. Jednokratnom destilacijom dobija se sirova meka rakija, dok u promet kao prepečenica ide šljivovica dobijena dvostrukom destilacijom sa 40-45% vol.
Osnovne operacije pri proizvodnji šljivovice su: branje plodova, pranje, usitnjavanje, fermentacija, destilacija dobijenog kljuka i odležavanje rakije.
Od 450.000 tona koliki je rod šljive u Srbiji, oko 70% ode na proizvodnju šljivovice.
Većina seoskih domaćinstava pravi rakiju na stari, proveren način. Samo neki od njih prodaju rakiju, dok je ostali ostavljaju da odstoji, i iznose je za krsnu slavu, rođendane i druge proslave.
IZVOR: RTS I FOTO: SERBIA.COM