Predsednik Francuske Emanuel Makron i nemački kancelar Olaf Šolc ocenili su da je „puna normalizacija odnosa Kosova i Srbije od suštinskog značaja za Zapadni Balkan” i dodali da su zadužili svoje savetnike za spoljnu i bezbednosnu politiku da pruže direktnu podršku specijalnom predstavniku EU za dijalog Miroslavu Lajčaku, navodi se u današnjem saopštenju Predsedništva Srbije.
Makron i Šolc su u zajedničkom pismu predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću naveli da se u svetlu ruske agresije nad Ukrajinom, moraju uložiti jači napori kako bi evropska perspektiva zemalja Zapadnog Balkana postala realnost.
„Upućujemo Vam zajedničko pismo u trenutku od presudnog značaja za bezbednost na evropskom kontinentu i stabilnost u regionu Zapadnog Balkana. Uvereni smo da, u svetlu ruske agresije nad Ukrajinom, moramo da uložimo još snažnije napore, kako bi evropska perspektiva zemalja Zapadnog Balkana postala realnost i kako bi se rešili dugotrajni bilateralni i regionalni sporovi. Puna normalizacija odnosa Kosova i Srbije je od suštinskog značaja za Zapadni Balkan”, navodi se u pismu, prenela je Beta.
Makron i Šolc su pozvali Vučića da pokaže maksimalnu odlučnost i spremnost za donošenje teških odluka, koje vode ka napretku u dijalogu između Kosova i Srbije, pod okriljem EU.
Nedavne tenzije su pokazale da su konstruktivni koraci napred hitno potrebni, kako na praktičnom, tako i na političkom nivou, dodaje se u pismu.
„Stoga smo zadužili naše savetnike za spoljnu i bezbednosnu politiku, Jensa Pletnera i Emanuela Bona, da pruže direktnu podršku Miroslavu Lajčaku u njegovim zalaganjima. Predlažemo da naši savetnici, zajedno sa Miroslavom Lajčakom, posete Kosovo i Srbiju, kako bi istražili mogućnosti da se proces brzo pokrene napred”, dodaje se u pismu Vučiću.
Sugerisanjem „hrabrih odluka“ za Kosovo i Metohiju i slanjem specijalnih izaslanika Pariz i Berlin na učtiv način vrše pritisak na Beograd, kaže novinarka Ljiljana Smajlović.
Bez obzira na učtiv ton i diplomatski jezik pisma koji su predsedniku Vučiću uputili Emanuel Makron i Olaf Šolc, to jeste jedna vrsta pritiska, smatra Ljiljana Smajlović.
„Ovde ako ljudi nešto mogu da prepoznaju to je pritisak, a ovo jeste pritisak bez obzira na učtiv ton i diplomatski jezik. Tu se pominje normalizacija odnosa što jeste i naša floskula, ne pominje se nezavisnost, ali ni proširenje EU“, kaže Smajlovićeva.
„Pritisak se meri prema tome koliko su visokog ranga oni koji govore. Kada dvojice najvećih lidera u Evropi predlože svoje operativce vi to ne možete da odbijete, a broj specijalnih izaslanika se uvećava. I Šolc i Makron misle da ovo jeste dramatičan trenutak, imajući u vidu i rat u Ukrajini, aludirajući na činjenicu da se Balkan nalazi na granici uticaja ruske sfere s jedne i EU s druge strane“, smatra Smajlovićeva.
IZVOR: RTS I FPOTO PRINTSCREEN