Šumadijska planina Kosmaj, udaljena pedesetak kilometara od Beograda, nekada poprište važnih istorijskih događaja, od 2005. godine uživa status zaštićenog prirodnog dobra izuzetnih odlika.
Ovo područje stavljeno je pod režim zaštite drugog i trećeg stepena: „Radi očuvanja i unapređenja živopisnih pejzažnih obeležja i primarnih predeonih vrednosti, strukture i kvaliteta šuma, raznovrsnosti i bogatstva biljnog i životinjskog sveta i staništa, kvaliteta voda, zemljišta i vazduha, dobara kulturne baštine i njihovih ambijenata, stvaranja uslova za održivi razvoj turizma, rekreacije i poljoprivrede, odnosno plansko uređenje i korišćenje prostora i izgradnju objekata za te namene”, stoji u Studiji zaštite Zavoda za zaštitu prirode Srbije (ZZPS).
Predeo izuzetnih odlika „Kosmaj”, površine 3.514,50 ha nalazi se na teritoriji opštine Mladenovca – u ataru sela Amerić, Koraćica i Velika Ivanča i opštine Sopot – u ataru sela Rogača i Nemenikuće. Upravljanje je povereno Šumskom gazdinstvu „Beograd” uz pomoć ekoloških udruženja, lokalnog stanovništva, opštinske službe, inspekcija, ZZPS , planinara.
Kosmaj je niska planina nadmorske visine od 628 m, površine 1500 ha. Na njemu se ističu tri vrha: Mali, Goli i Rutavi. Svoje ime (nastalo je od keltske reči „kos” – šuma i predindoevropske reči „maj” – planina) duguje bujnim listopadnim šumama. Čak i danas više je od 70 odsto površine pod šumskom vegetacijom u kojoj dominiraju izdanačke bukove i hrastove šume, uz manje učešće veštački podignutih sastojina četinara.
I dok su strmije strane obrasle šumom, blage padine su pod travnatom vegetacijom, a podnožje pod voćnjacima i njivama.
Ova mitska planina – stanište boginje Maje u doba Rimljana, dom je za 551 vrstu biljaka.
– U flori Kosmaja ima 30 reliktnih, 10 subendemičnih biljaka i pet vrsta koje su prirodne retkosti. Ugroženih je 25 taksona, 150 vrsta u kategoriji jestivih i lekovitih biljaka i oko 60 vrsta pod kontrolom korišćenja i prometa, navode stručnjaci Zavoda, dodajući da je na Kosmaju evidentirano preko 300 vrsta gljiva, od toga 80 jestivih, 17 lekovitih i 11 otrovnih.
Ovde živi 11 vrsta gmizavaca i 13 vodozemaca, 51 vrsta sisara, 96 vrsta ptica i veliki broj vrsta različitih insekata.
Sve njih teško da ćete videti ako se uputite na ovu „ostrvsku” planinu čije je obronke nekada zapljuskivalo Panonsko more. Uz malo sreće možda ugledate vevericu, ježa, zeca, fazana, srnu ili lisicu.
U ovo doba godine bere se medveđi luk ili sremuš, kasnije se na „trpezi” nađu i šumske jagode, kupine, drenjine… Kroz šumu se pružaju uređene i označene staze. Duž puteva i puteljaka koji vode ka vrhu postavljeni su stolovi i drvene klupe za odmor. Takođe, zbog svoje blizine i mreže seoskih i sporednih puteva koji vode do planine, Kosmaj je i na biciklističkoj mapi Srbije.
Sećanje na vremena slobodarske borbe Kosmajaca čuvaju zapisi, spomenici i manastiri koji su izgrađeni na Kosmaju.
Na vrhu Mali vis dominira spomenik podignut 1971. godine u čast palim borcima Kosmajsko-posavskog partizanskog odreda u Drugom svetskom ratu.
Kada se popnete na vrh Kosmaja, očekuje vas skriveni vidikovac, zapravo drveni toranj sa koga se pruža pogled na pitome brežuljke Šumadije i susednu planinu, Avalu.
Odmah ispod tornja, nalazi se spomen-kosturnica na Belom kamenu, podignuta ratnicima Timočke divizije koji su pali u borbama za odbranu Beograda 1914. godine.
Na Kosmaju se nalaze i dva manastira od velikog kulturno-istorijskog značaja. Manastir Tresije, posvećen Saboru svetih Arhangela, izgrađen je 1309. godine, za vreme vladavine kralja Dragutina. Naziv Tresije dobio je po potoku koji izvire pored manastira. U selu Koraćici kraj Pavlovačkog potoka je manastir Pavlovac. Sagradio ga je despot Stefan Lazarević, u 15. veku.
Kosmaj je poznat i po brojnim vikendicama, a nažalost tu je dosta i napuštenih pasa. Zato se stalno apeluje da kućne ljubimce treba čuvati tokom cele godine, a ne samo u toku letnje sezone i za igru dece.
IZVOR: POLITIKA I FOTO: POLITIKA