Pandemija koronavirusa je uticala na ponudu i tražnju u celom svetu, pa i na tržištu rada u Srbiji. Mnoge vrste poslova se menjaju ili se u nekim slučajevima u potpunosti ukidaju.
Miloš Turinski iz Infostuda ističe da je evidentan nedostatak medicinskih radnika, ali dodaje da nedostaju i IT radnici, vozači, dostavljači… Međutim, ukazao je da neke poslove u Srbiji ljudi više ne žele da rade, zbog čega se uvozi radna snaga.
On je za RTS rekao da je u Srbija do pandemije imala mnogo nezaposlenih medicinskih sestara, ali i lekara, jer se dugi niz godina „izvozilo“ medicinsko osoblje koje se o školovalo ovde da bi odlazilo u inostranstvo. Onda je, kako je ocenio, došla pandemija koja je za njih donela zaposlenje – veliki broj zdravstvenih radnika dobio je posao.
Naveo je da su slično kao i u Americi, i u Srbiji najveći udar pandemije pretrpeli sektori turizma, ugostiteljstva i industrije zabave.
„Ljudi su ostajali bez zaposlenja i bili su prinuđeni da traže poslove na drugom mestu. Svako se snalazio kako je mogao i znao u tom periodu“, rekao je Turinski.
Dodaje da u Americi radnici ne žele da rade u sektoru prodaje, u Srbije je situacija obrnuta – sektor trgovine i prodaje je najtraženiji, najviše je oglasa u toj oblasti.
Koji su poslovi deficitarni?
Navodi da godišnje nedostaje oko 15.000 IT stručnjaka.
Takođe, navodi da su i dalje najtraženije vrste poslova u sektoru transporta, nedostaju kuriri i dostavljači, jer je ta delatnost doživela pravu ekspanziju. Samo u prošloj godini je registrovano 1.700 preduzeća koja imaju dostavu.
Turinski je potvrdio i da Srbija uvozi radnu snagu.
„Imali smo period ekspanzije, ali i to je presušilo. To jesu privlačni poslovi za mlade, da sezonski zarade neki dinar. Ljudi ne žele da se bave zanimanjima koja nisu stalna ili trajna, i pored visoke zarade. Postavlja se pitanje da li svi ti zaposleni imaju ugovor o radu, zdravstveno osiguranje, ukoliko im se nešto desi ko snosi posledice, i ljudi ne žele to da rade kad je nesigurno“, ukazao je Turinski.
Upozorio je i da su istraživanja o migraciji došla do poražavajućeg podatka da 83 odsto ispitanika želi da napusti zemlju, ali pozitivnog da svega 25 odsto njih radi aktivno na tome.
IZVOR: RTS I FOTO: PRINTSCREEN