Strateški razvoj vinarskog i vinogradarskog sektora jedan je od osnovnih ciljeva države Srbije u narednom periodu. Na inicijativu Saveza vinara i vinogradara Srbije krajem prošle godine prvi put je usvojen Program razvoja vinarstva i vinogradarstva za period 2021–2031. godina.
U uvodnom delu iscrpne strategije navodi se da Srbija ima povoljne klimatske, zemljišne i druge uslove za gajenje vinove loze.
U Srbiji postoje tri vinogradarska regiona, 22 rejona i 77 vinogorja. Iako postoji veliki potencijal za gajenje vinove loze, ekonomska kriza i gubitak tržišta tokom devedesetih godina prošlog veka, doveli su do velikog smanjenja površina pod vinovom lozom.
Površine pod vinogradima karakteriše velika usitnjenost parcela, prosečna veličina vinograda kod nas je svega 0,34 hektara.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku za 2018. ukupna površina pod vinogradima bila je 20.466 hektara (bez regiona Kosovo i Metohija).
Tako usitnjena struktura zasada značajno povećava ukupne troškove proizvodnje grožđa. Kako se ističe, Srbija ima jednu od najnižih gustina vinograda u Evropi sa samo 0,1 odsto ukupne površine pod vinogradima. Zbog toga udeo uvoznih vina na srpskom tržištu iznosi više od 60 procenata.
U poređenju sa zemljama u okruženju Srbija ima najmanju površinu pod aktivnim vinogradima, kao i jednu od najmanjih gustina vinograda – približno četiri puta manju od Hrvatske i šest puta manju od Slovenije.
Takođe, Srbija proizvodi i najmanju količinu vina u odnosu na susedne države, a stručnjaci napominju da je uvoz fokusiran na nabavku jeftinih vina iz Severne Makedonije koja predstavljaju 84 odsto ukupnog uvoza.
Ministarstvo poljoprivrede objavilo je da su podsticajne mere u Srbiji namenjene investicijama u vinogradarskom i vinarskom sektoru uslovljene upisom potencijalnih korisnika u posebne registre.
Upis proizvođača grožđa sprovodi se konstantno i nije vremenski ograničen, navode u tom ministarstvu.
Prema Zakonu o vinu, svaki proizvođač grožđa (fizičko lice, preduzetnik, pravno lice) koji u svom vlasništvu, zakupu ili kooperaciji ima najmanje 0,1 hektara vinograda ili manje od 0,1 hektara vinograda ukoliko grožđe stavlja u promet, ima obavezu upisa u Vinogradarski registar, a svaki proizvođač vina (pravno lice, preduzetnik) ima obavezu upisa u Vinarski registar.
IZVOR: POLITIKA I FOTO: POLITIKA