U Nasinom timu stručnjaka zaduženih za radarske sisteme misije koja je pre nekoliko dana uspešno spustila „rover” u krater Jezero na Marsu, nalazila se i Srpkinja Dragana Perković Martin.
„Istrajnost” je sedam meseci putovala do Crvene planete a za sedam minuta, ispunjenih očekivanjem i uzbuđenjem naučnika iz celog sveta, rover se bezbedno spustio i našao na površini Marsa. To uzbuđenje će trajati sve dok rover bude „živ i zdrav”.
U tom timu vrhunskih stručnjaka bila je i Srpkinja Dragana Perković Martin koja je bila među onima koji su pomno pratili radarske sisteme.
„Moj tim je bio zadužen za pravljenje radara koji je proizvodio podatke brzine kretanja vozila do površine Marsa i razdaljine vozila od površine planete, mi smo učestvovali u tih sedam minuta terora. Ja sam vodila taj tim i kao jedan od sistem-inženjera koji su bili odgovorni za to kako radar funkcioniše u toku sletanja“, objasnila je Dragana Perković Martin u Jutarnjem programu RTS-a.
Rover, koji se nalazi u krateru Jezero, radar, na kojem je Dragana radila nešto više od osam godina više nije potreban. Nakon sletanja, radar odleti i sruši se nedaleko od rovera.
„Rover ostaje bez radara za spuštanje, mada na sebi ima drugi radar koji će nastaviti da proizvodi naučne podatke“, istakla je gošća Jutarnjeg programa.
Hladnoća Marsa diktira osobine rovera i instrumenata.
„Istrajnost“ kopa veliku i skupu rupu. Traga za dokazima o nekadašnjem životu na mestu gde je pre oko tri i po milijarde godina, kako se misli, bilo vode.
„Inženjerski tim koji se bavi roverom proverava da li su svi instrumenti i kompjuteri u redu. Za sada, rover nije slao nikakve značajne naučne podatke, ali nam je poslao jednu divnu panoramu koja je fotografisana tokom provera jedne od glavnih kamera koje se nalaze na roveru“, navodi Dragana.
Prema njenim rečima, na Marsu je toliko hladno da ne može biti vode u tečnom stanju. Temperatura je veoma niska i kreće se oko minus 50, minus 60 stepeni.
Upravo zbog takvih vremenskih uslova, i instrumenti i roveri opremljeni su tako da budu otporni na veliku hladnoću.
Radio-signal od Marsa do Zemlje putuje 700 sekundi, što je skoro 12 minuta. Jedan od glavnih ciljeva rovera „Istrajnost“ je da prolazi kroz krater, da traži mesta gde se mogu videti zanimljive stene.
„Ljudi na Zemlji će odlučiti koje su stene važne. Rover neće bušiti i kopati jednu rupu, već mnogo više. Kada ljudi na Zemlji odluče da je nešto veoma zanimljiv uzorak, on će biti procesuiran u roveru da se vidi od čega se sastoji. Neki od tih uzoraka biće ostavljani u tubama za sledeću misiju koja će doći da ih pokupi i da ih lansira nazad na Zemlju, ali moraćemo da sačekamo na to“, naglasila je Dragana.
Planirano je da misija „Istrajnost“ traje dve marsovske godine, što je malo više od naše dve godine. Sudeći po tome da „Kjuriositi“ još radi, može se očekivati da rover koji je upravo stigao na Crvenu planetu „poživi” mnogo duže od planirane dve godine.
Kada o nečemu malo znamo kažemo da smo „pali sa Marsa“, ali bar toliko znamo da je ceo kosmos od istih elemenata kao i mi.
Govoreći o sličnostima i razlikama između Zemlje i Marsa, naučnica je istakla da je na Crvenoj planeti dosta toga drugačije: „Atmosfera je mnogo tanja nego ovde i to je najveći izazov što se tiče sletanja na Mars. Stvari koje sam morala da naučim možda i nisu toliko ekstenzivne što se tiče Marsa, ali morali smo da naučimo kako da se ophodimo sa tom atmosferom, kako da kreiramo sekvencu koja traje sedam minuta i koja je potpuno automatska – kad jednom krene sletanje, ljudi na Zemlji samo posmatraju podatke koji se šalju sa Marsa“.
IZVOR: RTS I FOTO: SPACE.COM