U poslednje vreme sve više državljana Srbije odlučuje se da investira u nekretnine u Grčkoj – bilo za lično uživanje, iznajmljivanje ili kao „zlatnu kartu“ za EU.
Kupovina kuće ili apartmana na Egejskoj obali postaje ozbiljna alternativa srpskim vikendicama, ali pre nego što spakujete kofere, važno je znati koliko sve to zaista košta – i šta vas sve čeka u procesu.
Cene variraju od regije do luksuza. Na Halkidikiju kvadrat staje od 2.000 do 10.000 evra, dok na Mikonosu i Parosu dostiže i 12.000 evra. Na Antiparosu su cene između 6.400 i 9.800 evra, dok Santorini – iako čuven – nije najskuplji (4.500–7.500 €/m²). Pristupačnija ostrva poput Naksosa, Sire i Androsa nude kvadrate već od 2.300 evra.
Kupovina je moguća, ali pod uslovima. Srbi mogu kupiti nekretnine gotovo svuda osim u vojnim zonama (potrebna posebna dozvola). Prvi korak je dobijanje AFM broja (grčki poreski broj), pa otvaranje bankovnog računa. U proces je najbolje uključiti lokalnog agenta i advokata.
Troškovi nisu samo cena kvadrata. Na kupce pada i 5–12% dodatnih troškova – porezi, notarske i advokatske takse, provizije. Godišnji porez na imovinu (ENFIA) iznosi od 2 do 16 evra po kvadratu. Za one koji planiraju izdavanje – prihod se oporezuje.
Zlatna viza? Moguće je. Investicija od 250.000 evra (ili više u atraktivnim zonama) omogućava dobijanje boravišne dozvole i kretanje unutar Šengena.
IZVOR: B92, FOTO: PIXABAY