Dobili su manje nego što su zahtevali, ali više od onoga što im je prvobitno bilo ponuđeno. Ovako bi se, najkraće, moglo opisati novo zakonsko rešenje za oporezivanje frilensera, koje bi trebalo da se primenjuje od iduće godine.
Ipak, kako sami frilenseri ističu u izjavi za portal N1 – obaveze koje su dobili novim zakonom i dalje su veće od prava koja su im time omogućena, pa tako i dalje neće imati pravo na bolovanje, dok žene koje rade kao frilenseri neće imati pravo na plaćeno porodiljsko odsustvo.
Takođe, frilenseri nemaju ni mogućnost zaštite radnih prava kroz sindikalno organizovanje.
Ministarstvo finansija je kroz izmene postojećeg propisa o porezima na dohodak građana frilenserima omogućilo plaćanje nameta na rad prema dva modela, po sopstvenom izboru.
Razlikuju se po visini poreskog oslobođenja i poreskoj stopi. Novina je što će ovoj kategoriji radnika – a tu je reč najviše o programerima, profesorima jezika, dizajnerima, prevodiocima i drugim građanima koji najčešće prihoduju radom preko interneta – biti priznat penzijski staž, a omogućiće im se i zdravstveno osiguranje kroz plaćanje doprinosa.
Oporezivanje frilensera biće kroz izmene i dopune, uključeno u postojeći Zakon o porezu na dohodak građana. Propis je još u formi nacrta, a poslednje primedbe na nova rešenja Ministarstvu finansija mogu da se upute zaključno sa 14. novembrom.
Koliko tačno ima frilensera u Srbiji – niko precizno nije izbrojao. Samo preko internet platformi, a prema analizama Centra za istraživanje javnih politika, u Srbiji radi oko 100.000 ljudi. Novi poreski propis odnosi se, praktično, na građane koji nisu zaposleni, nemaju registrovanu firmu ili preduzetničku agenciju, a koji ostvaruju prihode u Srbiji od fizičkih lica, a iz inostranstva od fizičkih i pravnih.
Mina Simić iz udruženja Digitalna zajednica za portal N1 objašnjava da ovi nacrti zakona nisu rezultat rada radne grupe koja se bavila fleksibilnim oblicima rada, već su rezultat radne grupe koja je formirana isključivo da uredi status lica koja posluju preko interneta.
„Do konačnog predloga se došlo tako što su različita udruženja iznela svoje predloge, i nakon toga je Ministarstvo finansija dalo konačan nacrt predloga“, kaže Mina Simić.
Nacrt zakona predviđa da se porez i doprinosi za penzijsko i zdravsteno osiguranje prijavljuju i plaćaju kvartalno – četiri puta godišnje.
Prema prvom načinu obračuna, od tromesečnih prihoda frilensera oduzima se 96.000 dinara takozvanih normiranih troškova, i na tako dobijenu razliku plaća se porez po stopi od 20 odsto.
Prema drugom modelu, od tromesečnih prihoda oduzimaju se normirani troškovi od 57.900 dinara ali se oduzima još i 34 odsto ostvarenih prihoda svakog konkretnog frilensera. Na tako dobijenu razliku plaća se porez po stopi od 10 odsto.
IZVOR: N1 I FOTO: PRINTSCREEN