Antologijska edicija „Deset vekova srpske književnosti” pokrenuta je u Izdavačkom centru Matice srpske 2010. godine s namerom da prikaže, po savremenim merilima, milenijumski razvoj srpske književnosti, od usmene i žitijske do savremenih literarnih žanrova.
Pokretač i glavni urednik akademik Miro Vuksanović ističe da značaj ovog poduhvata nije samo književni već i kulturološki, leksički i obrazovni, jer pokazuje kako su i na kojim oblicima srpskog jezika nastajale knjige od dvanaestog veka do danas i kako se prirodno, kroz istoriju, sagledava civilizacijski uspon kulture jednog naroda.
Antologija izlazi u godišnjim kolima i dosad su štampane 123 knjige, svaka u hiljadu primeraka. Upravo je pred čitaocima dvanaesto kolo u deset knjiga.
Najobimniji posao obavila je Zorica Nestorović, koja je priredila knjigu trojice pisaca iz osamnaestog veka – besede i pisma Gavrila Stefanovića Venclovića, pesme i moralističke spise Aleksija Vezilića, kao i poslovice prvog njihovog skupljača Jovana Muškatirovića. U ostalim knjigama su dela pisaca dvadesetog veka, jer njih ima najviše u obe serije antologijske edicije.
Izbor iz dela Stanislava Vinavera priredila je Željka Pržulj u nameri da što celovitije budu nagovešteni svi žanrovi kojima se pisac bavio (pesme, eseji, kritike, zapisi, parodije). Pripovetke, poglavlja romana „Pijana zemlja”, kritike, oglede, eseje, putopise i pisma Milana Kašanina odabrala je Zorica Hadžić.
Prozu Svetozara Ćorovića (dvadesetak pripovedaka i roman „Stojan Mutikaša”) u celinu je sastavio Duško Pevulja, a Milena Kulić poeziju i esejistiku Radeta Drainca i Ljubiše Jocića. U knjigu Vladislava Petkovića Disa okupila je Sonja Veselinović bezmalo sve njegove pesme, priče, ratne reportaže, jednu besedu i dva pisma. Borislav Mihajlović Mihiz je u izboru Bojane Popović prikazan kao dramski i prozni pisac („Banović Strahinja”, „Autobiografija o drugima”), esejist i književni kritičar. Knjiga Aleksandra Tišme sadrži romane „Knjiga o Blamu” i „Upotreba čoveka” i pripovetku „Bez krika” (priređivač Srđan Orsić).
U istom kolu je obeležena i stogodišnjica rođenja Dobrice Ćosića, tako što je Marko Krstić pripremio prošireno izdanje knjige „Prijatelji moga veka”, a ranije su izašli Ćosićevi romani „Koreni” i „Bajka”. Pesme i eseje Milosava Tešića priredio je Dragan Hamović.
Sve knjige u ediciji „Deset vekova srpske književnosti” imaju predgovor, antologijski izbor tekstova, hronologiju, selektivnu bibliografiju, priređivačka objašnjenja i izbor ranije objavljenih kritičkih tekstova. U knjigama dvanaestog kola štampani su prilozi mnogih književnih istoričara i kritičara.
Tako se, uz antologijski izbor različitih literarnih žanrova, u ediciji „Deset vekova srpske književnosti” objavljuje i svojevrsna hronika srpske književne kritike.
IZVOR: POLITIKA I FOTO: POLITIKA