Svetski dan radija obeležava se 13. februara širom sveta. Unesko je proglasio ovaj dan da bi promovisao radio i sve mogućnosti koje on pruža.
Radio je medij koji dopire do najširih slojeva stanovništva i koji može učiniti mnogo za obrazovanje, kulturni i politički dijalog i pomoći ljudima u najrazličitijim životnim situacijama.
Svetski dan radija je Unesko utvrdio 2011. godine i to baš zato što je 13. februara 1946. godine prvi put emitovan program Radija UN.
Radio je još uvek najdinamičniji, najbrži i najinteraktivniji medij koji postoji, koji se adaptira promenama u 21. veku i nudi nove načine interakcije i uključivanja.
Prema istražvanju Evropske radiodifuzne unije u 37 zemalja, radio se najviše sluša u Letoniji – četiri sata i četiri minuta, zatim u Srbiji sa tri sata i 44 minuta, slede Irska i mnoge zemlje EU.
Od 37 zemalja koje su ispitivane, građani u njih 27 najviše poverenja imaju u informacije koje dobijaju na radiju, zatim sa televizije i potom sa društvenih mreža.
Zanimljivosti o radiju
Radio se u početku nazivao “bežična telegrafija”. Reč “brodkasting”, koji se odnosi na emitovanje radio transmisija, originalno je poljoprivredni termin i označava posipanje semenki.
Džejms Klark Maksvel je 1869. predvideo radio talase i emitovanje radio programa. Giljermo Markoni je napravio prvi uspešan prenos radio talasa 1901. i 1902. godine. Naredne godine, 1903. Markoni je sprečio da predsednik SAD Ruzvelt pošalje radio poruku Edvardu VII.
Pre Markonija, i drugi, uključujući Nikolu Teslu i Hanriha Herca, tvrdili su da su izmislili radio transmisije.
Do 1922. godine, posedovanje radio licence u Velikoj Britaniji koštalo je 10 šilinga. Zvanično, u Kraljevstvu nije bilo moguće slušati radio bez licence u periodu od 1922. do 1971. godine.
Markoni je dobio 1909. godine Nobelovu nagradu za “doprinos u razvijanju bežične telegrafije”. Markoni je bio praunuk Džona Džemsona, osnivača poznatog Džejmson irskog viskija.
IZVOR: 021 I FOTO: PRINTSCREEN/PEXELS