Američka ekonomija naglo je usporila od januara do marta ove godine, zabeleživši godišnju stopu rasta od samo 1,1 odsto, nakon što su veće kamatne stope pogodile tržište nekretnina, a preduzeća smanjila svoje zalihe.
Prema proceni Sekretarijata za ekonomiju, BDP je oslabio nakon što je od jula do seprembra porastao za 3,2 procenta, a od oktobra do decembra 2,6 odsto. Novi podaci signaliziraju i da recesija, koju mnogi očekuju, još nije stigla. Međutim, mnogi ekonomisti je i dalje očekuju, možda već tokom aktuelnog kvartala od aprila do juna, ili ubrzo posle.
Rast ekonomije u prva tri meseca ove godine uglavnom je bio podstaknut snažnom potrošnjom, mada su potrošači postali oprezniji na kraju tromesečja. Kompanije su takođe manje trošile na opremu, što je trend koji se nastavlja.
Zašto mnogi ekonomisti prognoziraju recesiju?
Ekonomisti očekuju da će agresivno podizanje kamatnih stopa i visoka inflacija da opterete potrošače i kompanije i da ih nateraju da značajno uspore potrošnju i investicije. Preduzeća će verovatno morati da otpuštaju radnike, što će dodatno smanjiti potrošnju.
Potrošači su do sada bili izdržljivi kada je reč o visokim kamatnim stopama i rastu cena. Međutim, ima signala da ta izdržljivost počinje da popušta.
Profit u maloprodajama pada dva meseca zaredom, a izveštaj centralne banke pokazuje da se potrošači sve više odupiru višim cenama.
Ko odlučuje kada je recesija počela?
Recesije obično proglašava malo poznati Nacionalni biro za ekonomska istraživanja – grupa ekonomista čiji komitet recesiju definiše kao „značajan pad aktivnosti širom ekonomije koji traje više od nekoliko meseci“.
Komitet razmatra trendove u zapošljavanju, ali i mnoge druge podatke među kojima su mjerila za zarade, potrošnju, maloprodaju i fabričku aktivnost. Međutim, biro obično proglašava recesiju tek nakon što je ona uveliko počela, ponekad i do godinu dana kasnije.
IZVOR: GLASAMERIKA I FOTO: PRINTSCREEN