Ćevapi i pljeskavice su nezamislivi deo svakog restorana u Srbiji. Kafane i kiosci brze hrane u centru grada Kragujevca pretrpeće ozbiljne promene u svom radu, pošto za pripremu mesa neće više moći da se koriste tradicionalna čvrsta goriva.
Umesto na ćumuru, uglju i drvima, termička obrada mesa će od prvog januara 2022. godine biti dozvoljena samo na aparatima na struju, gas ili – obnovljive izvore energije.
Skupština je ovu odluku donela na zahtev Kragujevčana koji se već godinama žale na rad ugostiteljskih objekata u kojima obrada hrane nije prilagođena uslovima života u centru grada. Ova izmena nije ostavila ravnodušnima ljubitelje „roštilja” koji se priprema na starinski način, ali ni ugostitelje koji će u godini pandemije morati da kupe novu opremu.
Kragujevčani iz centra grada žalili su se na rad ugostiteljskih objekata koji se nalaze u prizemlju njihovih stambenih zgrada, ali i na poslovanje uličnih kioska brze hrane čiji se vlasnici nisu pridržavali sanitarnih i ekoloških propisa. Najveći broj pritužbi odnosio se na buku, ali i na neadekvatne dimnjake iz kojih su isparenja ulazila u stanove.
S druge strane, nije zanemarljiv broj onih Kragujevčana koji pitaju kakav će biti ukus ćevapa i pljeskavica koji se pripremaju „na struju”. U anketi gradske televizije pojedini sugrađani naveli su da roštilj bez ćumura gubi prepoznatljiv šmek, a negodovali su i ljubitelji pečenja koje „neće da valja” ako se priprema na gas ili obnovljive izvore energije.
O potrebi da se roštilji na čvrsta goriva zamene aparatima na struju ili gas govorilo se i ranije u našoj zemlji. Zagovornici ove zamene bili su i pojedini lekari koji su upozoravali da je u Srbiji sve više pacijenata koji se leče od raka debelog creva, navodeći pritom da ovu bolest izazivaju i ostaci uglja na mesu u kojima se nalaze štetni heterociklični amini i policiklični aromatični ugljovodonici.
Kragujevački ugostitelji s kojima smo razgovarali kažu da su postali „žrtve” nekoliko kolega koji nisu poštovali propise. Ili nisu ugradili dovoljno visoke dimnjake, ili nisu čistili roštilje i koristili filtere. Sada će, kako su nam rekli, morati da nabave opremu koja uopšte nije jeftina. Cena profesionalnog roštilja je i do 2.000 evra, a računi za utrošenu električnu energiju i gas biće ogromni.
Odluka kragujevačke skupštine odnosi se na ugostiteljske objekte u takozvanoj ekstrazoni, ali će i vlasnici kafana i kioska brze hrane u širem centru grada morati da povedu računa, jer su nadležni najavili da inspektori nikom više neće gledati kroz prste. Mnogi u Kragujevcu su zadovoljni glasanjem svojih odbornika, pitanje je kako bi slična odluka bila primljena u Leskovcu ili, na primer, u Novom Pazaru.
Da li će šumadijski ćevapi i pljeskavice pripremljeni isključivo na struju zaživeti, ostaje da se vidi…
IZVOR: POLITIKA I FOTO: POLITIKA