Jasno je da su crvene linije Srbije da ne priznaje nezavisnost Kosova i ne prihvata njegovo članstvo u UN, ali cilj evropskog plana i nije otvaranje mogućnosti za ulazak Kosova u svetsku organizaciju, već u NATO, izjavio je FoNetu predsednik Odbora Skupštine Srbije za Kosovo i Metohiju Milovan Drecun.
„Mi čvrsto stojimo na poziciji da nećemo priznati lažnu državu Kosovo i time ohrabrujemo i Španiju, Kipar i druge članice EU koje ne priznanju nezavisnost Prištine da se suprostave njenom članstvu u Uniji ili otvaranju aplikacije za NATO“, rekao je Drecun u serijalu razgovora Agreman o spoljnoj politici.
Prema njegovim rečima, članstvo u NATO je ključni cilj Zapada vezano za evropski predlog, odnosno osnovni sporazum, a ne članstvo u UN.
To mogu da urade ako je Kosovo rešilo teritorijalne i etničke probleme, pa tako slome Španiju obrazloženjem da se i Srbija saglasila da se neće protiviti članstvu Kosova u međunarodnim organizacijama, predočio je Drecun.
„Nećemo dozvoliti da se pređu crvene linije, niti prihvatiti da priznamo de fakto ili de jure lažnu državu Kosovo“, ponovio je on, uveren da je Zapad to dobro shvatio posle briselskog susreta predsednika Srbije i kosovskog premijera 27. februara.
Sada, posle razgovora u Briselu, dodao je Drecun, svi znaju da mora da se formira Zajednica srpskih opština i da se Srbija neće saglasiti sa članstvom Kosova u UN.
Drecun tvrdi da je Srbija uspela da izdejstvuje da evropski predlog ne bude sporazum koji će dovesti do međusobnog priznanja, već da se dalje razgovara o planu implementacije u kojem Beograd kaže „ovo će da prihvati, ovo neće“.
„Ovo nije sporazum koji bi doveo do međusobnog priznanja, dalje se razgovara, štitimo interese srpskog naroda, a omogućavamo nesmetan razvoj odnosa Srba i Albanaca i ekonomsku saradnju da bi se normalno živelo“, precizirao je Drecun.
On smatra da zapadni posrednici mogu da postave neke svoje zahteve i očekivanja, ali da to ne znači da će Beograd to i da prihvati.
„Nećemo da pravimo mapu puta, niti ćemo da se obavezujemo da se ne protivimo članstvu Kosova u međunarodnim organizacijama, odnosno UN“, podvukao je Drecun, koji tvrdi da su i posrednici „aterirali“ u izjavama i sada samo govore da podstiču strane da same postignu dogovor. Kako je istakao, „uspeli smo da u ovoj fazi promišljenom i mudrom ponašanju Vučića otvorimo sebi prostor za manevrisanje“.
Kada se Srbija oslanja na Rusiju, a kada na NATO
Drecun je rekao da međunarodna zajednica pojednako insistira na tome da se reši kosovsko pitanje i da se Srbija uskladi sa evropskom spoljnom i bezbednosnom politikom i da uvede sankcije Rusiji. Prema njegovim rečima, Beograd može da se osloni na Moskvu u UN kada je reč o statusu Kosova, ali ne i kada Aljbin Kurti šalje specijalne jedinice na sever.
„Rusija o tome može da govori u UN, ali mi u takvoj situaciji zovemo NATO, Kfor ili SAD i to je realnost“, napomenuo je Drecun.
On misli da je EU svesna problema koje bi Srbija imala uvođenjem sankcija Rusiji i da je evropskim zvaničnicima jasno da Beograd već trpi posledice sankcija koje je Unija uvela Moskvi, pre svega u sektoru energetike.
Drecun smatra i da je evropski predlog pokušaj da se zbog poremećaja na globalnom planu, političkih, vojnih, energetskih i ekonomskih promena reši izuzetno složen problem. Kako je objasnio, Zapad, pre svega SAD, žele da izbegnu stvaranje krize u regionu koja bi zahtevala dodatno angažovanje njihovih diplomatskih napora i kapaciteta.
„Žuri se i zbog izjave ovdašnjeg ruskog ambasadora, Aleksandra Bocan Harčenka, da će se kosovski problem rešavati u drugačijim okolnostima, po završetku rata Rusije i Ukrajine“, zaključio je Drecun.
IZVOR: FONET, N1: FOTO: PRINTSCREEN