Google dugo nije imao pravu konkurenciju na tržištu pretraživanja, a onda se pojavio ChatGPT i u potpunosti promenio situaciju. Umesto da korisnici, nakon unošenja upita, odgovore traže među linkovima koje im pretraživač predloži, AI četbot je taj korak preskočio, te odmah daje odgovore. Ukratko, veštačka inteligencija pretražuje internet umesto korisnika i u roku od nekoliko sekundi im daje odgovor na pitanje.
Ti odgovori, kako se pokazalo, nisu uvek tačni i veštačka inteligencija ponekad “halucinira”, odnosno izmišlja informacije. Ipak, bez obzira na to, ovakav način pretraživanja brzo je postao izuzetno popularan među mnogim korisnicima, koji su počeli sve manje da guglaju, a sve više da se oslanjaju na ChatGPT, piše Zimo.
Ta promena je upalila alarm u Google-u, jer je time ugrožen njihov poslovni model, odnosno glavni izvor prihoda – oglašavanje pored rezultata pretrage.
Kompanija je odgovorila predstavljanjem sopstvenog AI četbota, Geminija, koji se u početku nije proslavio zbog halucinacija i treniranja veštačke inteligencije u “woke” duhu. Tako je izbacivao fotografije tamnoputih Vikinga, papa je bio predstavljen kao žena… I koliko god da su nasmejale internet, ipak su osramotile kompaniju.
Google, kao i OpenAI i druge AI kompanije, s vremenom su smanjili pojavu halucinacija kod veštačke inteligencije, ali one su i dalje prisutne i, kako možemo videti iz nekih primera, mogu biti prilično opasne.
Loš za izdavače, dobar za korisnike
Kao odgovor na ChatGPT i pretraživanje interneta putem tog četbota, Google je predstavio AI Overviews. Ta opcija je osmišljena da na upite u pretrazi odmah na vrhu stranice da direktan odgovor. Linkovi ka sajtovima na kojima možete naći više informacija i dalje se prikazuju, ali mnogi korisnici više i ne skroluju do dna ekrana, već koriste odgovor koji im Gemini odmah prikaže.
Dok ovakav alat nije dobar za izdavače – internet sajtove i portale – jer se pokazalo da se broj klikova smanjuje za čak 40 do 60 procenata kada se prikaže Google-ov AI odgovor, za same korisnike bi trebalo da bude koristan jer obavlja pretragu umesto njih.
Kompleksniji AI modeli mogu biti skloniji greškama
U teoriji, to deluje idealno jer štedi vreme i daje direktne odgovore, ali se u praksi pokazalo problematičnim. Naime, Gemini i dalje nije imun na halucinacije i izmišljene informacije.
Na sajtu NY Post objavljen je primer koji može biti izuzetno opasan. Na pitanje „kako napraviti picu da se sir bolje zalepi za testo“, AI Overviews je dao neverovatan odgovor – veštačka inteligencija je predložila da se sir zalepi lepkom, što, naravno, nikako ne treba raditi.
To je samo jedan u nizu primera koji pokazuju da se oslanjanje na AI i dalje može pokazati rizičnim, jer ova tehnologija može dati pogrešne odgovore. Iako se očekuje da će sa daljim razvojem i treniranjem AI postajati manje sklona greškama, deo stručnjaka je zabrinut da će sve kompleksniji AI sistemi biti skloniji greškama. Iz OpenAI su nedavno priznali da njihovi najnoviji modeli, o3 i o4-mini, haluciniraju više nego ranije verzije, piše Zimo.
IZVOR: OBJEKTIV, FOTO: FREEPIK